Prioritet vlade uvijek je bio osigurati odlazak Velike Britanije iz Europske unije 31. listopada - pročitala je tijekom svoga govora u ponedjeljak na vrhuncu raskošne ceremonije u Westminsteru - središtu političkoga života Ujedinjenog Kraljevstva - sjedeći na zlatnome prijestolju kraljica Elizabeta - ona koja će s ostalom britanskom kraljevskom obitelji biti evakuirana iz Londona u slučaju da zbog razlaza Velike Britanije s EU dođe do građanskih nemira. Monarhinja u desetom desetljeću života, kojoj govor piše vlada jer kraljičin govor služi da se u parlamentu iznese agenda rada najvišeg državnog izvršnog tijela za sljedeću godinu, ovom je prigodom pročitala i da premijer Boris Johnson sa svojim timom namjerava raditi u smjeru partnerstva s EU, temeljenog na slobodnoj trgovini i prijateljskoj suradnji.
"Ljudi su umorni od blokade i čekanja da se nešto promijeni. I neće više čekati da okončamo Brexit", napisala je vlada u izjavi koja je pratila kraljičin govor, održan uoči ovotjednog dogovora o Brexitu, što uključuje i na koji će se način riješiti pitanje granice između Republike Irske i Sjeverne Irske, dijela Zelenoga Otoka na kojem su, po tumačenju irskog ustava, svi rođeni na njemu irske nacije, a koji teritorijalno pripada Velikoj Britaniji. Upravo je tih pet stotina kilometara između dvije Irske najvažnija točka pregovora o Brexitu i pokušava se naći rješenje kako spriječiti da se Sjeverna Irska pretvori u "stražnja vrata" prema jedinstvenom tržištu EU i carinskoj uniji a da se ne uspostavi čvrsta granična kontrola jer bi ona uvelike mogla narušiti Sporazum na Veliki petak iz 1998. kojim su okončana desetljeća etničko-nacionalističkih sukoba u kojima je ubijeno više od 3500 ljudi.
Okuplja se Nova IRA
Polovina žrtava bili su civili. S velikom pozornošću sve te događaje oko granice između dvije Irske prate i brojni naši građani koji su se proteklih godina iz Hrvatske odselili na Zeleni Otok. Neki od njih odustaju od nauma da od ušteđevine zarađene proteklih godina u dijaspori baš ove jeseni kupe automobil ili nekretninu. Čekaju što će biti, a planirane odlaske kući na Sve svete jeftinijim letom irske niskobudžetne zrakoplovne kompanije Ryanair, na primjer iz Knocka na zapadu prema Zadru, mijenjaju puno skupljom varijantom leta Croatia Airlinesom iz Dublina u Zagreb. Razlog? Pa krenu li na put 31. listopada, Ryanair ih najprije treba dovesti do Londona, a to žele izbjeći.
- Bilo je suviše lijepo da bi potrajalo - govori muškarac u četrdesetima koji se s obitelji prije nekoliko godina iz Slavonije preselio u jedan irski gradić. Zaposlen je u trgovačkom lancu koji sada razdvaja zajedničko poslovanje što ga ima s dijelom lanca koji se nalazi u Sjevernoj Irskoj, pokrajini Velike Britanije. Trgovački centri užurbano traže skladišta u Republici Irskoj da se ne bi dogodilo da, na primjer, nakon Brexita ostanu bez toaletnog papira na policama. Irsko je gospodarstvo, naime, jako ovisno o uvozu, koji je dobrim dijelom išao preko Velike Britanije.
Taj Slavonac strahuje, baš kao i svi s obje strane irske granice, od mogućih nemira koji bi se mogli dogoditi postane li ta granica tvrdom: - Neki je dan na irskoj televiziji emitiran prilog iz graničnog područja gdje su ljude pitali što ako se ponovno digne granica između Irske i Sjeverne Irske. Odgovorili su da će je opet dići u zrak - govori nam poduzetnik koji se u irski studentski grad Galway doselio iz Zagreba. Na dobro ne miriše ni to što se okuplja Nova IRA - militantna irska nacionalistička skupina koja se protivi mirovnom sporazumu iz 1998. i koja je upravo Brexitom dobila priliku ojačati kampanju protiv britanske vladavine na otoku. "Brexit nas je prisilio da preusmjerimo svoj fokus i ponovo upozorimo na to koliko je Irska razmrvljena. Bili bismo nemarni da tu priliku ne iskoristimo", kazao je za irske medije pripadnik Nove IRA-e.
Proljetos je, dok je promatrala okršaj mladih irskih nacionalista s policijom, u gradu Londonderryju u Sjevernoj Irskoj ubijena novinarka Lyra McKee. Pripadnici Nove IRA-e priznali su odgovornost za njezinu smrt, rekavši da se iskreno ispričavaju za tragediju koja se dogodila zato što je novinarka stajala u blizini neprijatelja, odnosno britanske policije. Pripadnici Nove IRA-e za sebe tvrde da su nasljednici Irske republikanske armije (IRA) koja je od kraja šezdesetih do kraja devedesetih vodila gerilski sukob s britanskom policijom i vojskom. Nova IRA mnogo je manja od originalne IRA-e, no postoji bojazan da u svoje redove regrutira podosta novog članstva. Irci su narod kojemu je nacionalno jako bitno pa tako kupuju isključivo proizvode svojih seljaka, štede u nacionalnim bankama... No, sada - govore Hrvati koji ondje žive - sve se više osjeća i nacionalizam, što prije nije bio slučaj.
U irskom je ustavu navedeno da je Irska cijeli irski otok i Irci na mogućnost postavljanja granice ne gledaju dobrohotno. Nacionalna televizija pokrenula je kampanju kako bi ljudi osvijestili koliko je važno očuvati mir pa u televizijske studije dovode ljude koji su u sukobima okončanima 1998. nekoga izgubili ili su ostali invalidi. Podjednako su u tim prilozima zastupljeni i stradalnici iz Republike Irske i Sjeverne Irske. I oni zapravo pozivaju na mir i objašnjavaju kako je on preduvjet daljnjeg normalnog života.
Irska televizija, kaže Slavonac, već danima građane svakodnevno informira o svemu što Brexit za stanovnike Republike Irske znači, kako će se on odraziti na kompanije i na život uopće, a vlada je otvorila internetske stranice na kojima se obavijesti redovito ažuriraju. Ondje se može naći i podatak da je irska vlada do 2020. u proračunu osigurala milijardu eura za premošćivanje krize u slučaju sporazumno nereguliranog Brexita. Očekuje se da će ponajviše problema biti u stočarskom sektoru, no irska je vlada za potporu poljoprivredi osigurala 650 milijuna eura. Kako će se Brexit odraziti na radna mjesta - a to je ono što građane Hrvatske najviše zanima - dvojako se tumači. Procjenjuje se da će se ugasiti oko 50.000 radnih mjesta, ponajviše u stočarstvu jer će granica između dvaju entiteta diktirati nova pravila. No, za gastarbajtere u Republici Irskoj bojazni ne bi trebalo biti zato što se ondje istodobno otvaraju nova radna mjesta jer su se brojne multinacionalne kompanije već preselile ili sele poslovanje iz Velike Britanije u Irsku.
Ta su preseljenja tvrtki dovela do toga da u Dublinu, u kojem je smještaj i inače katastrofalno skup, stan u središtu grada više ne može unajmiti obitelj s djecom ili kućnim ljubimcem jer se ti skupi kvadrati iznajmljuju isključivo poslovnjacima, uz obrazloženje da njima treba mir. Započeta još prije referenduma o Brexitu, navala na irske putovnice poprilično se zahuktala jer mnogi Britanci žele imati dokumente zemlje članice EU, i to jedine u kojoj će, uz Maltu, engleski biti službeni jezik. Svatko tko je rođen u Republici Irskoj i Sjevernoj Irskoj ili ima roditelja, baku ili djeda Irce, ima pravo na irsku putovnicu, što je ukupno oko šest milijuna Britanaca koji mogu imati dvojno državljanstvo. Traže se i irske vozačke dozvole. Ali i precizne informacije što će, i hoće li se uopće išta, u životu običnih ljudi na irskome otoku - na čijem su sjeveru stanovnici na referendumu bili protiv izlaska iz EU - promijeniti nakon 31. listopada.
Voditelj prije tri godine ustrojene Hrvatske katoličke misije u Dublinu, 33-godišnji svećenik Josip Levaković, kaže da ni jedno naše pitanje kakav će život biti nakon Brexita nema ni polovičan, a kamali potpun odgovor. A pitali smo ga što će Brexit značiti za Irsku, osjete li se ikakve promjene, postoji li bojazan da će biti problema sa Sjevernom Irskom, sele li se doseljenici u Veliku Britaniju zbog Brexita u Irsku ili se vraćaju kući... Kakav će biti rasplet nestrpljivo iščekuje i Gala Podgornik, Zagrepčanka koja živi u Sjevernoj Irskoj, u glavnom gradu Belfastu. Sjeverna Irska inače je puno konzervativnija od ostalih dijelova otoka pa su ondje zabranjeni i pobačaj i istospolni brakovi, dok je s druge strane irski premijer Leo Varadkar homoseksualac.
Stradat će radna mjesta
Školski je sustav u Sjevernoj Irskoj nalik našem u Vukovaru, samo što oni nemaju škole podijeljene na hrvatske i srpske, već na katoličke i protestantske, s pokojom miješanom. Gala je rođena u Zagrebu, odrasla je u Ateni, školovala se u Zagrebu i Belgiji, a naposljetku završila je u Belfastu na doktoratu iz genetike. U ronilačkom klubu fakulteta Queens University Belfast upoznala je i svog muža Justina koji, za razliku od nje, nikada nije živio izvan irskog otoka. I Gala i Justin su biolozi mora zaposleni u nevladinoj udruzi za zaštitu prirode, u skloništu za životinje. Kada je Gala došla u Belfast, istraživački projekti dobrim su se dijelom financirali iz fondova EU, a sad se moraju tražiti drugi izvori, no s obzirom na to da mnogima nije jasno što i kako dalje, zbunjena je, kaže Gala, i akademska zajednica.
- Život je u Belfastu puno jednostavniji nego u Hrvatskoj jer posla uvijek ima, postoje opcije. Jedino što mojem mužu i meni smeta jest to što su ljudi ovdje podijeljeni na tri strane - protestanti, katolici i svi mi ostali kojima je dosta te podjele. Sjeverna Irska zaostaje za Republikom Irskom i ostalim dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva. Što se tiče Brexita, najveći je problem za ljude u Sjevernoj Irskoj što se ne zna što će biti s granicom između Republike Irske i Sjeverne Irske. Većina je ovdašnjeg stanovništva bila protiv Brexita, osim političara kojima je bitnije da se zna da su dio Ujedinjenog Kraljevstva. Ljudi u Sjevernoj Irskoj osjećaju kao da nemaju nikakvu kontrolu nad time što se događa jer se odluke donose u Westminsteru i, na žalost, ne u najbolju korist Sjeverne Irske. Svi se boje da se mir ne poremeti i da im kompanije i poslovi ne stradaju bude li uvedena tvrda granica. Brexit mi teško pada jer mi nitko ne zna reći što točno i do kada trebam napraviti što se promjene vozačke i useljeničkog statusa tiče. Ne znam ni s kojim ću dokumentima moći putovati nakon 31. listopada. Svi smo "u mraku" - kako hrvatska ambasada, tako i ovdašnji uredi. Problem je u Sjevernoj Irskoj još i veći jer trenutačno ne postoji aktivna vlada. Odjednom se opet osjećam kao da nisam dobrodošla. Prije je to bilo tako jer Hrvatska nije bila unutar EU, sad zato što jest. Hrvatsku u Velikoj Britaniji smatraju istočnom Europom, što u njihovoj glavi uključuje Rusiju, Poljsku, Rumunjsku, Balkan... To mi jako smeta i teško mi je shvatiti kako takva podijeljena regija grupira toliko različitih zemalja različite povijesti u jedno - kaže Gala Podgornik.
Justin dodaje da je Brexit ogroman ograničavajući faktor u ekonomskom rastu Sjeverne Irske.
- Bojim se da efekti neće biti vidljivi odmah, što će ljudima dati lažni osjećaj nade. Proći će vrijeme prije nego što dođe do promjena u trgovini i cijenama - objašnjava. - Neki ljudi razmišljaju o odlasku iz Sjeverne Irske, ali zasad većina čeka što će biti potkraj listopada. Justin i ja smo još prije Brexita odlučili da ćemo se odseliti kamo nas poslovi odvedu - kaže Gala.
Po svoj prilici, ona i suprug nastavit će život u Kanadi. Dođe li doista do Brexita i pođe li sve u neželjenom smjeru krvavih sukoba na Zelenom Otoku, Kanada ili SAD bit će odredišta i brojnih Hrvata koji su uspjeli dobiti irsko državljanstvo, a time i putovnicu za još jedan novi, valjda i sretniji, svijet.
VIDEO Akrap: Zašto Hrvati najviše iseljavaju
A što ste mislili? Kako vas ti hladni sjevernjaci vole? Tražili ste ...dobili ste! Nigdje sunce ne grije kao u mojoj Lici. Tu sam (zbog visine) bliže njemu ...i dragom Bogi....koji mi je dao zdravlja , pa mogu raditi.... jestiti ...popiti...pjevati...i na kraju dana leći ...prekrižiti se i zahvaliti na svemu. Eto to su sve moje Irske ...Amerike ...Kanade i sve svjetske "miline"!!!!