Za samo sedam dana Zakon o zaštiti osobnih podatka bit će u punoj primjeni, i to u svim državama članicama Europske unije. A kako kaže istraživanje Instituta za zaštitu osobnih podataka, gotovo polovica ispitanih uopće ne zna i nije svjesno da Hrvatska ima Zakon o zaštiti osobnih podataka, a kamoli da sada nastupa osvježeni i nadopunjeni zakon na razini EU.
Istraživanje je pritom pokazalo i da nešto manje od polovice ispitanih ne zna tko sve koristi njihove osobne podatke, a postoje i oni koji su puni povjerenja i smatraju da nitko ne koristi njihove podatke koje ostavljaju na online platformama, odnosno raznim internetskim servisima i mobilnim uslugama. Oni koji su svjesni znaju tek da podatke ostavljaju mahom bankama, telekomima i tijelima javne uprave. S jedne strane, sveopća nesvjesnost nije ni toliko loša jer to znači, a pokazala je i anketa, da je tek mali dio njih pretprio štetu koja nastaje otuđivanjem podataka. Ipak, istraživanje Ekonomskog instituta o privatnosti pokazalo je da je 60 posto ispitanika poprilično zabrinuto za podatke koje ostavlja na internetu i ne odobravaju da mrežne stranice traže i prikupljaju podatke o njima. Smatraju da je korištenje osobnih informacija bez znanja i dopuštenja pojedinaca nedopustivo te dio njih nerado dijeli privatne fotografije, otkriva lokacije ili daje broj kreditne kartice na internetu. S novom Uredbom o zaštiti podataka, popularno zvanom GDPR, neke novosti i dodatna zaštita za pojedince ulaze u primjenu. Svi koji su ikada dali podatke bilo trgovinama, hotelima, društvenim mrežama... sada će se jasno i nedvosmisleno pitati žele li da ih oni imaju. Prilika je to da odbijete takvo što ili da osvijestite barem što radite i tko sve ima vaše podatke.
Pojedinci sada imaju pravo svaku od tih institucija, pa i javnu upravu, pitati koje njihove podatke imaju i za što se koriste. A oni im moraju to omogućiti ili ih možete i prijaviti. Potpuna sigurnost i privatnost, posebice u online svijetu, ne postoji, no GDPR ipak pomaže da podatke kontrolirate.
