Ministar uprave i politički tajnik HDZ-a Lovro Kuščević nada se da će ličko-senjski župan Milinović predložiti razvojni proračun u čiju realizaciju će biti uključeni svi politički akteri Ličko-senjske županije pa novi izbori u toj županiji neće biti potrebni. U intervjuu govori i o slučaju ministrice Žalac, kao i o zabrani održavanje mise na Bleiburgu, optužuje saborskog zastupnika Zlatka Hasanbegovića da se priključio komunikacijskom trendu tzv. fake news...
HDZ je s koalicijskim partnerima pobijedio na izborima u Ličko-senjskoj županiji. Jeste li zadovoljni rezultatima s obzirom na to da je HDZ prije dvije godine dobio 55%, a sada 35% glasova?
Čestitke kolegi Marijanu Kustiću i svim članovima Hrvatske demokratske zajednice Ličko-senjske županije na izbornoj pobjedi koja je potvrdila snagu HDZ-a i povjerenje koje uživa među biračima. Najjača smo stranka i u Ličko-senjskoj županiji i vjerujem da nakon ovih izbora slijedi homogenizacija članstva.
Koliko je ta pobjeda važna za HDZ? Je li to pobjeda Andreja Plenkovića nad desnim krilom HDZ-a?
Izbori su test za stranku i stoga je svaka izborna pobjeda važna kao potvrda da birači prepoznaju naš rad. HDZ je demokršćanska stranka desnog centra unutar koje nema podjela ni frakcija, već zajedno radimo za dobrobit naših općina, gradova, županija i cijele zemlje. U Lici su se vodili izbori za bolju Liku, a ne izbori Plenković – Milinović, kako su to pojedini akteri pokušavali prikazati. Milinović je za HDZ prošlost od onog trenutka kad je isključen iz stranke. Nama je u interesu boljitak svih stanovnika Ličko-senjske županije, a to je Vlada Andreja Plenkovića puno puta do sada pokazala i to će činiti i ubuduće.
Pregovarate s listom gradonačelnika Gospića Karla Starčevića o sklapanju koalicije kako biste mogli formirati vlast. U slučaju da dogovorite tu koaliciju. Hoćete li ići na rušenje župana Darka Milinovića?
Birači su povjerenje dali HDZ-u, koji će voditi koalicijske razgovore na programskim načelima jer nam je prioritet razvoj Ličko-senjske županije. No, pregovori i koalicija prepušteni su lokalnom HDZ-u jer oni najbolje znaju što je dobro za njihovu županiju, njima su sugrađani dali povjerenje da ih vode i vjerujem da će donijeti dobru odluku i sklopiti najbolju moguću koaliciju za Ličko-senjsku županiju. Zakonski rokovi su jasni – Županijska skupština mora se konstituirati u roku od 90 dana, u idućih 90 dana moraju donijeti proračun, a ako se ne ostvare zakonski uvjeti, tada će Vlada raspustiti Skupštinu, razriješiti župana i raspisati izvanredne izbore za Skupštinu i župana.
Ako ne dođe do dogovora, je li HDZ spreman surađivati s bivšim HDZ-ovcem županom Darkom Milinovićem?
Župan je taj koji predlaže proračun, a obveza članova Skupštine je proračun modelirati u skladu s potrebama građana u okviru financijskih mogućnosti i razvojnih projekta. Dobrobit Ličko-senjske županije mora biti na prvom mjestu i suradnja između Skupštine i župana je neophodna. Lici je očito potreban pozitivan iskorak i nadam se da će župan Milinović predložiti razvojni proračun u čiju će realizaciju biti uključeni svi politički akteri Ličko-senjske županije.
Kako komentirate debakl SDP-a na tim izborima?
Izvrsno ste to rekli – debakl. Predsjednik SDP-a Ličko-senjske županije zbog loših je rezultata dao ostavku, ali rezultati u Ličko-senjskoj županiji održavaju i stanje SDP-a na nacionalnoj razini, što su građani očito prepoznali.
Ministrica Gabrijela Žalac izazvala je prometnu nezgodu u kojoj je stradala jedna djevojčica. Na raspolaganje je svoj mandat stavila premijeru Plenkoviću, koji je odbio njezinu ostavku. Kako komentirate taj slučaj? Da ste vi na mjestu ministrice Žalac i da vam je vozačka dozvola istekla prije tri godine, kako biste vi postupili?
U prvom redu želim brz oporavak djevojčici koja je nastradala, najvažnije je njeno zdravlje kako ne bi bilo nekih trajnih posljedica. Kolegica Žalac platila je prekršajnu kaznu zbog isteka vozačke dozvole i ponudila je svoj mandat na raspolaganje, o čemu se premijer jasno očitovao.
Premijer Plenković, nakon što je odbio ostavku ministrice Gabrijele Žalac, izložen je velikim kritikama javnosti. Mislite li da je premijer Plenković trebao prihvatiti ostavku ministrice Žalac?
Činjenicu da je netko zaboravio produljiti valjanost vozačke dozvole ne vidim kao razlog za ostavku, više je riječ o nemaru i pogrešci koja se svakome od nas može potkrasti. Ministrica je prekršajno sankcionirana kao i svaki drugi građanin za navedeni prekršaj, a pred zakonom smo svi isti.
Katolička crkva u Koruškoj odbila je molbu Hrvatske biskupske konferencije za održavanje mise na Bleiburgu. Kako to komentirate i zašto je, po vašem mišljenju, donesena takva odluka?
Na Bleiburgu obilježavamo stradanja stotine tisuća nedužnih žrtva, pogubljenih na raznim križnim putovima od strane zločinačkog komunističkog režima i sigurno da hrvatski narod ima pravo obilježavati tu tragediju. Koliko sam upoznat, u tijeku su pregovori između biskupija o modalitetu održavanja komemoracije, do koje će, vjerujem, doći te se nadam da ću i ove godine nazočiti komemoraciji u Bleiburgu.
Kako komentirate izjavu svojeg bivšeg stranačkog kolege Zlatka Hasanbegovića, koji je kazao kako iza te odluke stoji premijer Plenković?
Vidim da se Hasanbegović priključio komunikacijskom trendu tzv. fake news. Upravo je HDZ predložio i podržao vraćanje pokroviteljstva Hrvatskog sabora nad Bleiburgom. Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izričito podržava održavanje komemoracije, a bojim se kako su upravo nastupi Hasanbegovića pridonijeli takvoj odluci Koruške biskupije.
Koalicijski partner Milorad Pupovac, zbog spaljivanje lutke s njegovim likom na karnevalu u Kaštel Sućurcu, najavio je izlazak iz vladajuće koalicije. Vjerujete li da će izaći? Koliko će biti stabilna većina u slučaju da SDSS izađe iz vladajuće koalicije?
Ne bih previše ulazio u komentiranje karnevalskih događanja, ali tradicija je u Dalmaciji za vrijeme poklada, na satiričan način, spaljivanje krnje s likom javnih osoba. Tako je bilo i u Kaštelima, nema tu govora mržnje. Pupovac je iskusan političar i odbijam vjerovati da bi političke odluke donosio motiviran karnevalskim događanjima te da bi takav događaj mogao prouzročiti izlazak iz koalicije.
Nakon pobjede u Ličko-senjskoj županiji pred HDZ-om su važni izbori za EU parlament. Kada ćete objaviti liste i ima li nezadovoljnih koji se nisu našli na listi? Kako će, po vašem mišljenju, HDZ proći na tim izborima?
Svaki izbori su važni jer biramo ljude koji će nas predstavljati na svim razinama vlasti, od lokalne, regionalne, nacionale do EU parlamenta. Trebamo razmišljati o značaju tko nas predstavlja i kakva će se politika zastupati u Europskom parlamentu, a HDZ je u ovom trenutku jedina ozbiljna stranka koja može artikulirati hrvatske interese. Pripremili smo predizborni program i kandidate koji će znati zastupati nacionalne interese i ojačati Hrvatsku poziciju u EU. Nema nezadovoljnih jer HDZ-u je prioritet dobrobit hrvatskih građana, a ne pozicije pojedinaca. Kao i na svim izborima do sada – prošlim parlamentarnim, lokalnim – tako će i na predstojećim izborima za Europski parlament HDZ biti pobjednik s minimalno pet mandata.
Hoće li do kraja ožujka Vlada donijeti novi Zakon o referendumu kojim će se produljiti rok za prikupljanje potpisa potrebnih za pokretanje referenduma, ali i smanjiti broj potpisa potrebnih za lokalni referendum?
Važeći Zakon o referendumu je pun pravnih praznina i nedorečenosti. Referendum je dobro zamišljen institut koji omogućuje građanima iznijeti svoj stav i može biti izvrstan korektiv u donošenju političkih odluka. Izradili smo nacrt prijedloga Zakona o referendumu koji uskoro ide na javno savjetovanje, a u njemu se detaljno propisuje sadržaj obrasca potpisne liste za prikupljanje potpisa birača, produljuje se rok za prikupljanje potpisa birača te propisuju rokovi za predaju i provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa birača. DIP će voditi registar referendumskih i protureferendumskih inicijativa, smanjuje se potreban broj potpisa za raspisivanja referenduma na lokalnoj razini, propisuje se obveza jedinicama lokalne samouprave za odobrenje štandova za prikupljanje potpisa i niz drugih poboljšanja u odnosu na važeći zakon.
Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, kojim se uređuje način financiranja političkih stranaka i nezavisnih vijećnika te referendumskih aktivnosti. Hoće li to konačno urediti financiranje političkih stranaka?
Za naše sugrađane važno je imati uvid u financijsko poslovanje političkih stranka i referendumskih aktivnosti jer u konačnici to je novac poreznih obveznika. Zakon unapređuje i cjelovitije uređuje sustav financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe kao i financiranje referendumskih aktivnosti, što sada nije uređeno ni jednim propisom. Osiguravaju se pretpostavke za učinkovitiji nadzor i jačanje transparentnosti; u DIP-u se uvodi informatički sustav za nadzor financiranja putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati financijske izvještaje i druga propisana izvješća nadležnim tijelima, što će osigurati učinkovitiji nadzor, uspostavu lako pretražive baze podataka, a pojednostavit će se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja.
Ustavni sud odbacio je zahtjeve Građanske inicijative Narod odlučuje i njihove navode u kojima je “Vlada Andreja Plenkovića bila pristrana i zato nije imala pravo prebrojavati potpise, odrediti kriterije i poništiti potpise”. Smatrate li to svojom pobjedom?
Tu nije riječ o pobjednicima ili gubitnicima, već rješenju Ustavnog suda u kojem stoji kako je Ministarstvo uprave provjeru potpisa referendumskih inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj provelo u skladu s Ustavom RH i Zakonom o referendumu, što smo mi kao Ministarstvo uprave cijelo vrijeme tvrdili – da smo poštovali propise i standarde o zaštiti osobnih podataka. Možemo imati različita mišljenja o pojedinim zakonskim rješenjima, no bit je pravne države pravna sigurnost i poštovanje zakonskih propisa.
Najavili ste reformu državne uprave koja bi trebala zaživjeti potkraj 2019. Riječ je, među ostalim, o tome da će županije preuzeti većinu poslova ureda državne uprave koji zasad obavljaju više od dvjesto različitih poslova. Do koje ste faze došli u tom projektu?
Ministarstvo uprave ostvaruje tri zadana cilja: na putu smo ka kvalitetnoj i učinkovitoj javnoj upravi, decentralizaciji i digitalizaciji sustava. Smanjili smo broj državnih tijela, 54 agencije, zavoda, fonda… smo ukinuli ili pripojili nekoj drugoj agenciji ili Ministarstvu. Aktivno radimo na projektu decentralizacije u kojem poslove ureda državne uprave prepuštamo županijama jer želimo sustavno približavati usluge građanima i jačati naše županije. Vlada priprema Zakon o plaćama državnih službenika, novi način ocjenjivanja i napredovanja sukladno rezultatima rada, niz projekata digitalizacije, a sve kako bi javnu upravu napravili učinkovitijom.
Ovaj tjedan potpisali ste ugovor za projekt e-Upisi kojim bi se uz pomoć sustava e-Građani mogli prijaviti i upisati u sve odgojno-obrazovne ustanove. Kada možemo očekivati da bi taj projekt mogao zaživjeti?
Sustav e-Građani kontinuirano nadograđujemo novim uslugama, uskoro će jedna od njih biti i e-Upisi. Riječ je o kompleksnoj e-usluzi koja će omogućiti prijavu i upis u vrtić, osnovnu i srednju školu, na fakultet ili program cjeloživotnog obrazovanja s njihovih računala putem sustava e-Građani. Projekti digitalizacije štede vrijeme korisnicima, nema potrebe za obilaženjem šaltera, povećava se transparentnost i smanjuje rizik od korupcije. To je četvrti projekt digitalizacije, a ukupno sedmi EU projekt otkad sam na dužnosti ministra uprave.
Najavili ste mnogo projekata. Koje ste već uspjeli realizirati, a koje biste mogli uskoro?
Provodimo velik broj projekata, većina se sufinancira iz fondova EU u iznosu od 85 posto i različite se provedbene faze po projektima. Projekt e-Pristojbe omogućit će elektroničko plaćanje upravnih pristojbi i naknada. e-Poslovanje će omogućiti jedinstveni pristup elektroničkim uslugama za poslovne korisnike – poduzetnike, obrtnike, OPG-ove. Uskoro ćemo započeti s projektom uspostave Centra dijeljenih usluga (CDU) kojim će se ujediniti državna informacijska infrastruktura i omogućiti zajedničko korištenje IKT resursa i istih aplikativnih rješenja radi njihove racionalizacije. Sva tijela javnog sektora moći će koristiti zajedničku, pouzdanu i skalabilnu IKT infrastrukturu prema paradigmi oblaka (Clouda). Riječ je o sredstvima u visini 362 milijuna kuna, od čega su do 85% bespovratna sredstva iz ERDF fonda. Ministarstvo uprave također je uspješno završilo i proces eIDAS notifikacije našeg NIAS sustava i odabrane vjerodajnice eOI – elektroničke osobne iskaznice u studenome 2018. Time smo omogućili da naši građani ubuduće mogu koristiti javne e-usluge u drugim članicama EU rabeći svoj eOI kao priznatu nacionalnu vjerodajnicu za prijavu na prekogranične online usluge onda kada te usluge zahtijevaju elektroničku identifikaciju korisnika.
Kakvo je stanje u HDZ-u? Uživa li Milijan Brkić i dalje vašu potporu?
Meni je bitno da HDZ uživa potporu naših sugrađana, što i nakon dvije godine mandata ove Vlade potvrđuju sva istraživanja, baš kao i održani izbori u Ličko-senjskoj županiji. Kolega Brkić je potpredsjednik Hrvatskog sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a, na raznim temama surađujemo u stranci i na relaciji Ministarstvo uprave – Hrvatski sabor.
Hoće li HDZ podržati predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović najavi li novu predsjedničku kandidaturu?
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila je kandidat HDZ-a te je uz podršku stranke i članstva ostvarila izbornu pobjedu i dobro odrađuje dužnost predsjednice. Pričekajmo prvo da istakne svoju kandidaturu, a ako do toga dođe, uvjeren sam da će dobro odraditi i drugi mandat.
Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:
HDZ se jedini postavio i poduzeo konkretne korake oko zaštite i zadržavanja komemoracije na Bleiburgu, zašto Most, NHR i Hrast šute???