Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 129
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
07.02.2019. u 09:15

Nije dovoljno poput predsjednice Republike reći da je vjera moralni kompas, treba to i pokazati. Svećenici i biskupi imaju priliku udahnuti novi život u hrvatsku politiku pozivajući na red licemjere koji na vjeri samo skupljaju glasove.

Poruka hvarskog biskupa Palića o sekularizmu koji ulazi u kuće i saborska rasprava o reviziji međudržavnih ugovora sa Svetom Stolicom jamstvo su da ćemo sljedećih dana puno slušati o odnosu Crkve i države.

Vlast trlja ruke zato što će brojne afere nakratko otići u zaborav, a lijeva opozicija nada se rastu popularnosti i povratku u relevantnost na niskim strastima.

Iako revizija kao takva ne može proći, ljevica će iskoristiti svjetla pozornice i oplesti po Crkvi i fantomskom klerikalizmu koji je moguće vidjeti samo kroz crvene naočale.

Odvojenost Crkve od države nije uvedena da bi izbrisala kršćansko nasljeđe i vjernike vratila u katakombe, kako to tumače progresivci, nego da bi zaštitila Crkvu od miješanja svjetovnih vladara u izbor crkvenih velikodostojnika.

Zato danas razlikujemo sekularnost kao odvojenost pravnih nadležnosti i sekularizam kao ateistički ideološki konstrukt koji teži agresivnom odvajanju vjere od društva i kulture. Kad slušate progresivističku verziju povijesti, čut ćete samo dio o miješanju Crkve u državne poslove.

Toga je, naravno, bilo, ali simbioza Crkve i dvora omogućavala je i kraljevima da utječu na zbivanja unutar Crkve i tako sebi priskrbe veću moć.

Njemački su carevi do potpisivanja Wormskog konkordata postavljali biskupe, a francuski je kralj Filip IV. otišao toliko daleko da je zatočio papu Bonifacija VIII. Posljedica tog sukoba bilo je papinstvo u Avignonu u kojemu su stolovala čak sedmorica papa pod velikim utjecajem francuskog dvora.

Povratak pape Grgura XI. u Rim nije završio ovu sramotnu epizodu, nego je samo produbio krizu, pa je nakon njegove smrti uslijedilo 40-godišnje razdoblje „Zapadne šizme“ u kojem su istovremeno postojala dvojica papa.

A sve to zbog politike koja je i kasnije raznim oblicima prisile nastojala upravljati procesima unutar Crkve. Vladarima je blagoslov Crkve bio važan izvor legitimiteta i nisu se libili iznuditi ga umjesto zaslužiti. Slično je i danas.

U tom je smislu za samu Crkvu važno da bude što manje ovisna o državi. Novi model financiranja nije tema koju bi trebalo zauvijek zatvoriti samo zato što je trenutno potenciraju neprijatelji vjere. Dapače, vjernički su krugovi ti koji bi je trebali aktualizirati i tako izbiti adut iz ruke onima koji Crkvu žele trajno izbaciti iz javnog prostora.

Budući da je za vjernika moral neodvojiv od vjere, a zakoni se donose temeljem javnog morala, ona krilatica „vjerujte u svoja četiri zida“ zapravo znači da bi katolici u Hrvatskoj trebali apstinirati od izbora ili glasovati suprotno svojim životnim uvjerenjima.

Takva sterilizacija javne sfere bila bi pravi genocid nad dušama i znak uspostave novog totalitarizma. Želimo li doista slobodno društvo, svi građani Hrvatske moraju imati pravo slobodnog izjašnjavanja i javnog zastupanja svojih vrijednosti.

To pravo, jednako kao vjernicima, pripada i onima koji se izruguju s Crkvom. I oni doista ne bi trebali biti posebno hrabri ili snositi odgovornost za takvo ponašanje, kako to suptilno priziva biskup Palić.

Poštivanje tuđih osjećaja spada u domenu kućnog odgoja, a ne zakonske regulative. Vjernici i crkveni velikodostojnici moraju biti oprezni s onim što prizivaju jer prvi bi na vlastitoj koži osjetili zakonska ograničenja u slobodi govora.

Državne institucije koje su u prošlosti bile meta revolucionarnih stremljenja danas su njihov rasadnik, a nekad dominantna kršćanska kultura postala je kontrakulturom. Osnaživanje državnih struktura u takvim je okolnostima put prema još bržem izbacivanju vjere iz javnosti. Kao da sami dodajete drva i palite vatru za ražanj na kojem će vas ispeći.

Dugoročno je puno bolji pristup osnaživanje vjernika da svjedoče svoju vjeru uvijek i svugdje, pa i u političkoj areni. Liberalni demokratski okvir Crkvi ne dozvoljava podčinjavanje državnih institucija volji klera, ali joj jamči vjerske slobode i posredni utjecaj preko vjernika u politici.

Pod utjecajem „sekularizma koji ulazi u kuće“ političari katolici često zaborave da su u strankama u kojima djeluju, neovisno o njihovoj orijentaciji, pozvani svjedočiti i zagovarati rješenja sukladna nauku Crkve. Nije dovoljno poput predsjednice Republike reći da je vjera moralni kompas, treba to i pokazati.

Svećenici i biskupi imaju priliku udahnuti novi život u hrvatsku politiku pozivajući na red – pa i uskraćivanjem pričesti kad kanon to dozvoljava – licemjere koji na vjeri samo skupljaju glasove. Tako će laž, obmana i prijetvornost u političkom životu konačno biti delegitimirane, a Crkva se iz priležnice korumpiranih političkih elita prometnuti u pravednicu.

Papa Franjo u Abu Dhabiju

Ključne riječi

Komentara 70

NI
nisamguzonjinsin
09:46 07.02.2019.

Uljanik je "popalio" 4 godišnja proračuna za katoličku crkvu u Hrvatskoj ! Levima to nije problem ?

Avatar dr._Vrapčello
dr._Vrapčello
09:37 07.02.2019.

Što ćeš, crveni su uvijek bili puki parolaši bez uporišta u stvarnosti.

WE
weAreCro
10:00 07.02.2019.

Od nedjelje i govora biskupa Palica u Dubrovniku je sve krenulo. Vec dva dana mediji objavljuju kako se na tradicionalnoj-desnici dogodio raskol i kolaps pa onda danas objavljuju “njihove” favorite za tradicionalnu desnicu koji nece biti “katolibani”. Znaci plenki je imao u rukavu karte i samo je cekao da ih baci na stol. Lijevicu je rastavio na proste faktore, jedina slamka spasa ljevici je napad na crkvu i to oni jedino rade. Sad svim silama hoce rastaviti i tradicionalnu-desnu opciju jer mu uskoro idu izbori za EU parlament a najveci problem ce biti ako od desnih stranaka bude usao u EU parlament netko poput Ruze Tomasic i Mirjane Petir.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije