Andro Krstulović Opara, splitski gradonačelnik, svojim javnim istupima snažno je stao uz tim aktualnog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Osim o unutarstranačkim izborima u HDZ-u i Petru Škoriću, razgovarali smo o aktualnim splitskim problemima: sanaciji Marjana, Karepovcu, Žnjanu, milijunskim sudskim presudama koje je dočekao i koje mu stoje poput mača nad glavom te planovima do kraja mandata.
Jeste li zadovoljni učinjenim u dosadašnjem mandatu ili ste se nadali, kada ste preuzimali dužnost, da ćete napraviti više u tri godine?
Istina, mislio sam da se može učiniti više, ali moram biti zadovoljan ovim što smo moji zamjenici – Jelena Hrgović Tomaš i Nino Vela – i ja postigli, s obzirom na okolnosti. Međutim, “postavljen sam” na načelima koje mi je moj dida usadio, a on je umro 1985. i nije mogao znati da ću se baviti ovim poslom. Rekao mi je: “Andro, uvijek budi nezadovoljan, to je najbolji način da tražiš više i budeš bolji.”
Dobar savjet.
Je, to mi je govorio moj dida Andrija, a od njega sam dobio ovu tintarnicu i ovo nalivpero koje držim na stolu u svom uredu. Ovo drugo nalivpero je od mog dida s mamine strane, Frane, on je brat Ivana Kovačića Ivka koji je napisao “Smij i suze starog Splita”. U uredu, na radnom stolu su mi nalivpera i jednog i drugog dida jer me podsjećaju da trebam uvijek raditi na način na koji bi oni bili ponosni i to me obvezuje da se nikad ne smijem šporkat.
I što mislite, bi li vaši didovi bili zadovoljni vama kao gradonačelnikom?
Ne bi jer su oni “postavljeni” točno kao i ja, da uvijek treba biti nezadovoljan i tražiti više.
Što biste još htjeli napraviti u ovoj godini dana koja je još pred vama?
Htio bih dovršiti ono što smo započeli, a to je prije svega sanacija Karepovca. U ovom trenutku to je drugo najveće gradilište poslije Pelješkog mosta na istočnom Jadranu. Projekt košta više od 235 milijuna kuna. Veseli me što smo se s tim uhvatili ukoštac, zato u uredu na zidovima držim slike Karepovca, a ne akvarele Vidovića ni umjetnine drugih splitskih umjetnika, koje iznimno cijenim, no ovdje im nije mjesto. Kada ovamo dolaze predsjednica, premijer, ministri, veleposlanici, vjerujem da im je malo neobično zašto je na zidu slika škovaca, ali to je slika Splita, slika 50 godina pometanja svojih škovaca ispod zemlje, računajući da će netko drugi riješiti. Ista je stvar s Marjanom koji želim riješiti do kraja jer se 40 godina nije radilo kako treba pa je doveden u situaciju da šuma odumire. Opet sam se uhvatio ukoštac s nečim što su drugi odlagali. Krenuli smo u sanaciju, Hrvatski šumarski institut napravio je nekoliko kvalitetnih elaborata s planom pošumljavanja, odnosno biološke obnove šume. Nakon analiza došli smo do prave slike stanja na Marjanu, napravili smo vlasnički elaborat, što je iznimno važno. Htio bih dovršiti i Žnjan. Gotov je idejni projekt cijelog platoa i detaljni projekt ceste, u tijeku je provjera dokumentacije. Plan je ovog proljeća početi radove prema projektu, dinamikom koja će ovisiti o dodjeli koncesije. Ona se također očekuje do ljetne sezone pa bismo nakon nje mogli započeti s najvećim dijelom radova na platou te doći do konačnog uređenja. Taj ogromni prostor od 100.000 kvadrata vraćamo građanima. Na Žnjanu će biti zelene površine i čisto more, bez kafića na divlje koji su svoj otpad puštali u more.
Kada bi radovi mogli početi?
Plan je prije ljeta započeti uređivati cestu Ivana Pavla II. i neke infrastrukturne linije, a pravi radovi počinju najesen. Angažirat ćemo javna poduzeća kao što su Parkovi i nasadi, Čistoća, Split parking, Vodovod i kanalizacija, sve naše gradske tvrtke koje, hvala Bogu, dobro stoje jer smo ih doveli u red, oni donose dobru zaradu Gradu i pune gradski proračun. Bit će to jedan golem posao, a s obzirom na površinu prostora, ne pretjerano skup, ali vrlo važan jer ćemo javni prostor vratiti građanima, a on im se godinama otimao. Vraćamo građanima zelene površine, sportske površine, biciklističku i rolersku stazu uz nekoliko lokala koji će biti napravljeni po svim zadanim kriterijima. Žnjan će imati sve, i koncertnu pozornicu i park i 365 dana aktivnosti.
Sanacija Marjana izazvala je brojne kritike, čak i kaznene prijave, jer je navodno posječeno više stabala nego što je trebalo.
Sanacija još nije sasvim gotova, još stabala treba ukloniti, to je pokazala analiza. Ja sam od njih dobio niz sudskih tužbi i prijava, a sličnu dramu napravili su i prije dvije godine kada smo započeli sanaciju Karepovca. Počeli smo kopati 22. studenog 2017., a mjesec dana prije toga, kada smo 22. listopada potpisali ugovor, na skupu svih gradonačelnika sa županom rekao sam: “Za mjesec dana ćemo početi kopati i smrdjet će. Smrdjet će naše škovace!” Prvih dana kada se otvorilo smetlište zasmrdjelo je sve do Meja i Špinuta i bilo mi je drago jer su ljudi u svim kvartovima u Splitu shvatili što smo radili do tada. Krenula je drama, a ja sam baš tad završio u bolnici i šest dana nakon toga imali smo nevjerojatnu histeriju u javnom prostoru u cijeloj Republici Hrvatskoj. Nekoliko dana nakon toga, kad sam se vratio na posao, prekinuo sam sve priče. Dokazali smo da to nije ništa što se nije očekivalo niti su Split i Splićani ugroženi, ne trujemo ljude. Ali, nakon toga, u jednim dnevnim novinama dobili smo naslov o arsenu u vodi. Stvarala se klima panike i straha zbog aktivnosti koje se desetljećima nisu radile. Ja nisam došao ušminkavati grad i stavljati probleme ispod tepiha, nego otvarati bolna pitanja. Otvorili smo bolno pitanje Karepovca, bolno pitanje Žnjana i mutnih poslova koji su se ondje događali, uhvatio sam se ukoštac s propadanjem Marjana koji su svi drugi ostavljali nekom drugom. Naravno da sada, kada dolaze prvi rezultati, oni koji su sjedili u upravnim vijećima i bili odgovorni, a nisu ništa napravili, pišu kaznene prijave protiv mene. Slušam stožer civilne zaštite, slušam stručnjake, slušam Povjerenstvo za Marjan koje odlučuje što će se ukloniti. Uklonili smo ona stabla za koja postoji stručna odluka da ih treba ukloniti. Ostalo ih je više od 40 tisuća. Svako stablo je sada identificirano. Najesen počinjemo sa sadnjom novih stabala jer su stručnjaci rekli da ih ne treba saditi prije ljeta, velika je vjerojatnost da bi teško preživjela sušno ljetno razdoblje.
Hoćete li prepustiti vlasništvo nad Marjanom državi, što biste po zakonu trebali?
Neću. Neću biti taj koji će predati splitsko vjekovno vlasništvo koje su splitske obitelji dale svome gradu zbog birokratske odluke da je to državno. Ni država ga ne želi i tražili smo izmjene zakona kako bi i grad mogao biti vlasnik šume, što po sadašnjem zakonu ne može. Sada šume mogu biti u vlasništvu privatnika ili države, ali dok čekamo promjenu zakona, uspjeli smo zaobilazim putem doći do statusa šumoposjedništva. Grad ima svoje čestice koje prvi put upisujemo zahvaljujući elaboratima koje smo napravili.
To nije velika površina koja je u gradskom vlasništvu.
Nije, ali raste. Najvažnije je da smo unutra ušli pravno i sada imamo pravo kao šumoposjednici baviti se svojom šumom.
Što je s preseljenjem autobusnog kolodvora u Kopilicu, velikim projektom koji ste najavili?
Tu smo zapeli. Posebno sam ljutit na status sadašnjeg autobusnog kolodvora na koji nemam utjecaja. Ministarstvo je dalo koncesiju na pomorskom dobru sadašnjem koncesionaru koji drži kolodvor u groznom stanju, ne želi u njega ulagati, uzima novac i svojom voznom flotom koja je loša puni taj kolodvor i naplaćuje drugima. On misli da može nastaviti u Splitu kao do sada, da može zgrtati novac, a neće ništa uložiti. Ne može tako!
Što sad?
Predstavili smo premijeru masterplan i nastojat ćemo izmjenama prostorne dokumentacije dobiti dozvolu za uređenje autobusnog kolodvora na Kopilici, uz zadržavanje postojeće autobusne stanice u gradskoj luci jer je dobro da na jednom mjestu imamo vlak, autobus i trajekt. Do tada nastojimo rasteretiti gradsko središte. Na Kopilici smo napravili dva velika parkirališta za autobuse i za građane koji se polako pune, ponovno smo oživjeli vlak, povezali Kopilicu i gradsku u luku prošlog ljeta. Sve to ide polako, meni su se čudili kada sam rekao da treba napraviti Most svetog Duje, a sad me pitaju kad će biti gotov.
Pa kad možemo očekivati taj most koji će povezati Split i Kaštela?
Do 2025. godine. To sam rekao na početku svoga mandata. Upravo je završena studija i masterplan potvrđuje da ga je potrebno napraviti. Imamo svu potrebnu papirologiju za nastavak projektiranja.
U Gradu Splitu dočekalo vas je puno problema, između ostalog Spaladium Arena. Nedovršena je, izvođači su propali, a banke traže novac. Hoće li je morati platiti Grad?
Dobili smo veliku bitku, zahvaljujući našem pravnom timu na čelu s Krunom Peronjom i dr. Dejanom Kružićem, sada idemo u drugu rundu. Primio sam poziv ljudi iz banaka koje bi htjele nastaviti razgovore koje smo započeli prije dvije godine, na početku mog mandata. Tada smo osnovali povjerenstvo koje je dalo ponudu bankama i oni su je odbili. U međuvremenu je došlo do ove presude i za sada je ta opasnost nad gradom uklonjena.
Splitu prijeti i ovrha od 150 milijuna kuna. Donesena je pravomoćna presuda i Grad bi vlasniku zemljišta na kojem su ceste na TTTS-u treba isplatiti taj iznos. Što je s tim?
Dobili smo prvu rundu u pravnoj bici za Spaladium arenu, očekujem da ćemo dobiti i ovu u obrani istočne granice grada, odnosno TTTS-a, a ondje su se i naši preci prije 400 godina borili na rijeci Žrnovnici. U svakom slučaju, to je nered koji me dočekao. To su ti kosturi iz ormara. Grad za sada i tu stoji dobro jer smo dobili odgodu ovrhe. U rješenju stoji kako, s obzirom na veoma velike izgleda Grada da na Vrhovnom sudu dobije spor o reviziji, da se odgodi ovrha jer ako se provede, pitanje je bi li stranka bila u stanju vratiti novac, dođe li do te presude. Dakle, dobili smo jednu ozbiljnu naznaku da hrvatsko pravosuđe prati našu žalbu pred Vrhovnim sudom za revizijom.
Ipak, još uvijek je moguće da Grad Split plati i nedovršenu Spaladium arenu i svoje ceste na koje se nije upisao. To su milijunski iznosi, postoji li kaznena odgovornost vaših prethodnika koji su Split doveli u tu situaciju?
Da.
Jeste li ih prijavili?
Nisam. Još nije vrijeme. Moramo prvo dobiti sudske presude u svoju korist pa će biti jasno je li netko kriv. Za sada prvo moramo obraniti Grad.
Stanje sigurnosti, komentar negativnih napisa o Splitu nakon trostrukog ubojstva na ulici?
Split je siguran grad, po svim statistikama Split i Splitsko-dalmatinska županija su, unatoč velikom broju turista, i dalje među onima s uvjerljivo najmanje kaznenih dijela. No svjestan sam kako su brojke i statistika jedno, a osjećaj sigurnosti kod građana je drugo i ne podcjenjujem taj osjećaj. Svi smo bili jako potreseni i pod velikom traumom nakon posljednjeg ružnog događaja u Splitu. Takvo što ne događa se često, nije se dogodilo desetljećima unatrag, zato i jesmo svi bili u šoku jer nismo navikli, nije normalno i nije uobičajeno, za razliku od nekih drugih gradova gdje se slične stvari puno, puno češće događaju pa se o njima niti ne govori, jer ih valjda više ne iznenađuju i ne šokiraju. Split je desetljećima grad u kojem se bez straha može šetati bilo kojim dijelom grada u bilo koje doba dana. To je naše bogatstvo, sigurnost je naša nafta. Ako puno toga nismo, onda je sigurnost sigurno nešto sto smo dužni očuvati za našu djecu. Zahvaljujem našoj policiji koja svakodnevno radi odličan posao. Split nije grad slučaj kako se to pokušava prikazati u nekim medijima svaki put kad se dogodi bilo kakav incident, to odbijam!
U medijima je objavljeno kako ste zaposlili 77 ljudi, od toga devet bez natječaja i da se broj zaposlenika znatno podigao za vrijeme vašeg mandata.
Te brojke nisu točne. Ključno je da smo ovdje zatekli 456 ljudi u lipnju 2017., a sad nas je 452. Dosta ljudi otišlo je u mirovinu, neki su tražili sporazumni raskid radnog odnosa. Zaposlili smo 17 komunalnih redara kojih prije nije bilo. Jako mi je stalo do komunalne službe, to su ljudi koji uvode red u grad i donose novac. Zaposlili smo na određeno vrijeme i jedanaestero ljudi koji su vezani za EU projekte.
Koliko ste uspješni u povlačenju sredstava iz europskih fondova?
Odlični smo. Zatekli smo devet milijuna kuna, prazne škafetine, nije bilo nikakvih projekata i prijava. Sad smo na više od 250 milijuna kuna. Aktivirali smo ponovno Razvojnu agenciju Split, osamostalili EU službu. Vrijedno rade, prijavljuju, a plodovi njihova rada tek će se početi biti oku vidljivi. Za ozbiljne projekte povukli smo sredstva, pratimo sve segmente, od socijale, obrazovanja, prirode, baštine, infrastrukture. Dolazi nova financijska omotnica, siguran sam da ćemo za nju biti spremni, za razliku od prethodnih koje zbog nespremnosti ipak nismo potpuno iskoristili.
Turizam se u Splitu snažno razvija. Koliko je Split blizu granice izdržljivosti?
Prošao je tu granicu. To je stvar tržišta, ja nemam alata da bih to mogao regulirati.
Ima li dovoljno smještajnih kapaciteta visoke kategorije?
Nema, ali radi se na tome. Veseli me što je velika Adris grupa ušla u hotel Marjan, u ovo ruglo grada, tražimo rješenje i za hotel Bellevue. Trenutačno se grade četiri velika hotela u gradu i već sljedeće godine imat ćemo veći broj hotela. Ti visokokategornici dovest će drukčiju klijentelu i uvesti još kvalitetniju ponudu u ugostiteljski sektor, koji je već napravio čudo i stavio Split na gastronomsku kartu Europe.
Jedno od vaših obećanja bilo je donošenje Odluke o komunalnom redu koja je tek u prvom čitanju. Je li vas zakočio vaš koalicijski partner HGS koji očito želi što više javnih površina ostaviti pod ugostiteljskim sadržajima?
Rasprava o komunalnom redu ne smije se i ne može svoditi na to hoće li biti ili ne biti sedam štekata. Žalosno je to da se i u raspravi i u djelovanju nekih političkih čimbenika, a tako i našeg političkog partnera, to svodi na tih nekoliko štekata. Gdje će biti koji štekat, nisam odlučio ja, nego ozbiljna studija konzervatorske službe kako bi se zaštitila i prezentirala mjesta od vrhunske arheološke važnosti. Komunalni red je kućni red ponašanja u cijelom gradu. Mi imamo odluku o komunalnom redu donesena u 2011. koja je zastarjela jer se grad od tada promijenio. Promijenio se njegov način funkcioniranja, promijenio se promet u gradu, ako hoćete i stanovnici grada, koji su se masovno počeli baviti iznajmljivanjem čime je u međuvremenu buknuo turizam. Komunalni red mora se tome prilagoditi. Napravili smo prijedlog koji treba kontinuirano dorađivati i prilagođavati mijenama našeg grada. Raspravljen je na Gradskom vijeću u prvom krugu čitanja i nadam se da će rasprava u konačnici donijeti kvalitetan dokument. Ovo nije prilika za dobivanje stranačkih bodova, bitan je napredak grada. Bitno je donijeti najbolji mogući komunalni red. Na javnom savjetovanju bilo je više od 900 primjedbi i prijedloga naših sugrađana koje su vrijedni ljudi u ovoj kući obradili. Sugrađani su jako zainteresirani za odluku o komunalnom redu. Taj dokument modernom Splitu treba.
Inače, kako su surađujete sa Željkom Kerumom i HGS-om?
Preko predsjednika Gradskog vijeća korektno, nekih njihovih vijećnika kvalitetno. Moram reći i da sam imao izvrsnu suradnju s prethodnim predsjednikom, Jurom Šundovom.
Kakva je situacija u splitskom HDZ-u? Na unutarstranačkim izborima podržali ste Andreja Plenkovića, a Petar Škorić, predsjednik splitskog ogranka isprva se predomišljao.
To nije nikakav problem, zašto bi bio? Mi smo demokratska stranka. Stranka smo koja ima izbore po načelu jedan čovjek – jedan glas i to je iznimno demokratsko dostignuće, nitko to nije u stanju tako na svim razinama napraviti. To je izvanredna stvar i nema tu nikakvih potresa koji će izazvati o slabljenje HDZ-a. Dapače, svi imaju prava na svoje unutarstranačko razmišljanje i preferencije, ali rezultat će biti takav da će pobijediti Plenković. Čvrsto stojim uz njega.
Sami volite reći da je Split lakmus-papir za Hrvatsku, a u Splitu je na predsjedničkim izborima Zoran Milanović dobio više glasova od HDZ-ove kandidatkinje. Je li to znak za opasnost pred parlamentarne izbore?
To ne mora značiti ništa, ovo su bili personalizirani izbori, a na parlamentarnim izborima pobjeđujemo. Pobjeđuje HDZ jer su Plenkovićev program, njegov tim i način na koji vodi državu, najbolji za Hrvatsku. Jeste li vidjeli koliki ugled je postigla ova Vlada u svijetu svojom zrelom politikom? Da se razumijemo, i ova druga strana na našim unutarstranačkim izborima je proeuropska. Dva su bivša ministra vanjskih poslova u toj ekipi, također moji prijatelji. To su sve kvalitetni, proeuropski, demokratski političari i to je važno. U HDZ-u nema rascjepa, mi nemamo ugrozu stranke postojanjem nekih neeuropskih ili populističkih ideja, što me posebno veseli.
I vama se bliže izbori, već su sljedeće godine, očekujete li drugi mandat?
Vraćam se na ono što sam rekao na početku, uvijek može bolje, ali građani vide da u Splitu ima jako puno potpuno novih dječjih igrališta, voze se u novim autobusima, vide da uređujemo ceste i nogostupe, uveli smo sustav javnih bicikala. Osnovne škole Mejaši, Pujanke već su proširene, škole Kamen-Šine i Brda se šire, ukidamo trosmjensku nastavu, gradimo prvi vrtić nakon više od deset godina u Splitu, gradimo hospicij, koji zasad u Hrvatskoj ima samo Rijeka, apsolutni smo rekorder u Hrvatskoj po broju stipendija godinama, uveli smo poseban program za naše najstarije sugrađane Moj zlatni Split. S posebnom pažnjom i srcem rješavamo pristupačnost cijelog grada našim najranjivijim sugrađanima, osobama s invaliditetom. Imamo sve što grad čini gradom. U listopadu se u Splitu održava konferencija Organizacije europskih gradova povijesne baštine upravo na temu pristupačnosti. Drugi se zaista ugledaju u nas. Grad je onoliko jak koliko je jak njegov najslabiji građanin. Građani vide kako radim, zajedno sa svojim zamjenicima Jelenom Hrgović Tomaš i Ninom Velom koji također nose veliki dio posla.
Kako zdravlje?
Odlično, Bogu hvala. Pripremam se za Split maraton. Trčim štafetu sa svojim kolegama gradonačelnikom Solina Daliborom Ninčevićem i načelnicima Podstrane i Klisa, Mladenom Bartulovićem i Jakovom Vetmom. Pitao sam liječnika mogu li, rekao je da mogu. Treniram vikendom na Marjanu. Koji to bolestan čovjek može trčati maraton?
Volio bi da Plenkovic pobjedi te unutarstranacke jer mislim da mu Kovac nije ni blizu po kvalitetama premijera.