Ubojstvo Georgea Floyda, 46-godišnjeg Afroamerikanca čijih ni najmanje 16 vapaja “ne mogu disati” nije bilo dovoljno da uvjere policajca Dereka Chauvina da makne nogu s njegova vrata, pretvorilo je Sjedinjene Države, najmoćniju državu u novijoj povijesti, gotovo u ratnu zonu. U svim većim gradovima u većini saveznih država bujaju mirni prosvjedi, ali i bezakonje, pljačke, nemiri ili napadi bijesnih skupina muškaraca na ljude. Puca se na policajce, pokušava ih se pregaziti, kriminalci pale policijske automobile i postaje.
Video koji pokazuje napad šestorice muškaraca na sitnu 24-godišnjakinju u Rochesteru, koju jedan muškarac udara šakama, i glavu joj zabija u zid, a drugi je tuče letvom, izbezumio je i najveće pobornike radikalnih prosvjeda. S druge strane, ne postoje ozbiljne inicijative da se promijene strogi policijski postupci kako bi se zadovoljilo mirne prosvjednike koji su ogorčeni zbog Floydova ubojstva. Chauvin je u zatvoru i sudit će mu se za ubojstvo, a optimisti se nadaju da bi prosvjedi mogli barem djelomično promijeniti policijska pravila ponašanja.
Ropstvo u korijenima
Amerika je na prekretnici, kao možda nikada u novijoj povijesti. Zemlji je na čelu predsjednik Donald Trump, u kojeg polovica Amerikanaca nema nikakvo povjerenje, dok ga druga polovica smatra jedinim odgovorom na, kako oni tumače, radikalizam ljevice. Za točno 150 dana Amerikanci će izaći na izbore i glasati između Trumpa i, gotovo je sigurno, demokratskog mu protukandidata Joea Bidena, bivšeg potpredsjednika zemlje pod Barackom Obamom i najpopularnijeg političara upravo među Afroamerikancima.
No, trenutak u kojem se zemlja nalazi ima manje veze s tim tko je na čelu države, a mnogo više s redefinirajućim identitetom zemlje koji se prije svega tiče nasljeđa istočnog grijeha SAD-a: ropstva i povijesnog odnosa državnih institucija prema Afroamerikancima. Dio američkog društva, posebno na ljevici, vjeruje da su institucije države toliko ogrezle u rasizam i diskriminaciju da su nepovratno uništene. Floydovo ubojstvo samo je još jedan u nizu dokaza za njih. Umjereniji među onima koji tako misle vjeruju da se zemlja još uvijek može promijeniti i “spasiti”.
Radikali vjeruju da se cijeli sustav, pa i zemlja, moraju srušiti. Jedan prošlogodišnji projekt najpoznatijih svjetskih novina New York Timesa (NYT) te jedan video koji cirkulira internetom na marginama prosvjeda najbolje pokazuju trenutak u kojem je SAD. NYT je prošlog ljeta objavio “Projekt 1619.”, seriju tekstova čiji je zajednički nazivnik teza NYT-a da je SAD zapravo nastao stoljeće i pol prije 1776. godine, odnosno prije proglašenja neovisnosti. U kolovozu 1619. iz Afrike su u englesku koloniju Virginiju stigli prvi robovi, njih 20-30. Ropstvo nije tek “početni grijeh” SAD-a, ono je njegovo počelo, tvrde u NYT-u.
“Iz ropstva, kao i rasizma protiv crnaca, izraslo je gotovo sve što čini Ameriku izuzetnom: ekonomska moć, industrijska snaga, izborni sustav, prehrana i popularna glazba, nejednakosti u zdravstvu i obrazovanju...”, pišu autori tog podosta kontroverznog priloga koji je ove godine dobio i Pulitzerovu nagradu.
VIDEO: Veliki prosvjed u Washingtonu
Projekt jednog medija koji želi reinterpretirati cijelu povijest svoje zemlje kako bi podsjetio sve građane na sveobuhvatno značenje ropstva izrazito je indikativan i ambiciozan. Novinari tvrde da je Amerika to što jest zbog ropstva, što implicira da dio ljudi, posebno bijeli muškarci koji u njoj žive, dijele određenu odgovornost zbog toga. Zato je i nedavni video iz Houstona koji cirkulira internetom također simboličan. Tijekom molitve u Houstonu, u kojem je ubijeni Floyd odrastao, prisutni su bijelci svi zajedno kleknuli ispred crnaca koji su stajali te su ih, gledajući u pod i ne podižući pogled, zamolili za oprost zbog “godina i godina rasizma, sistemskog rasizma”. Ubrzo zatim pridružili su im se i Afroamerikanci, koji su kleknuli zajedno s njima.
Klečanje i molba za oprost grijeha drugih ljudi, koji s njima dijele samo bijelu boju kože, pokazuje kolika je težina te teme u Americi. I sam Biden osjetio je koji tjedan prije prosvjeda teret te teme na leđima zbog krajnje kontroverzne izjave. U jednom je radijskom intervjuu rekao da oni koji se uopće dvoume hoće li glasati za Trumpa ili njega “nisu crnci”. Žestoko ga se kritiziralo zbog uzimanja afroameričkih glasova zdravo za gotovo (88 posto crnaca glasalo je za Hillary Clinton 2016., dok Bidena prema anketama podržava 79 posto njih). Amerika se zbog narušenih vrijednosti nalazi u opasnosti, slažu se i ljevica i desnica, i budućnost joj je nesigurna.
“Svjedočimo Americi kao neuspješnom društvenom eksperimentu”, rekao je prije nekoliko dana za CNN lijevi aktivist i intelektualac Cornel West. – Povijest crnaca u SAD-u u posljednjih 250 godina promatranje je američkog neuspjeha: kapitalistička ekonomija nije uspjela ostvariti to da ljudi imaju dostojanstven život. Pravni sustav nije uspio zaštititi prava i slobode – rekao je West. Da je Amerika u opasnosti, misli i konzervativni komentator Ben Shapiro, koji tvrdi da je zemlja čiji stanovnici ne dijele vrijednosti u vrlo teškoj situaciji da se održi. No, on je do tog zaključka došao iz sasvim druge perspektive: ako je stav društva da je Amerika zlo društvo, smatra Shapiro, bit će je vrlo teško održati skupa.
Njegova se nova knjiga zove “Kako uništiti Ameriku u tri koraka”. Na svom je podcastu istaknuo riječi CNN-ova komentatora Vana Jonesa, koji tvrdi da “čak i najliberalnija bijela osoba u svom mozgu ima virus rasizma koji se može aktivirati u svakom trenutku”. – Država tako ne može postojati... Ovo je produžetak mentaliteta da je Amerika laž, a njezina povijest, filozofija i kultura smeće te zaslužuje biti sasječena u korijenu – rekao je Shapiro.
Desnica također naglašava da su na ljevici čuli niz izjava kojima se opravdavalo nasilje posljednjih dana: državna odvjetnica Massachusettsa Maura Healey bila je vrlo otvorena: “Ovo je prilika koja se pruža jednom u životu... Da, Amerika gori, ali tako rastu šume”, vrlo je otvoreno navijala za nastavak nereda. “Ako nasilje nije način za zaustavljanje rasizma u Americi, što jest”, još je jasnija bila kolumnistica Guardiana Arwa Mahdawi.
Osuda nasilja
Nikole Hannah-Jones, autorica spomenutog Projekta 1619. NYT-a, smatra da “uništavanje imovine, koja se može zamijeniti nije nasilje”. Donedavni kandidat za predsjednika Bernie Sanders pak misli da su ultrabogataši oni “koji pljačkaju Ameriku 40 godina” (Sanders je iskoristio glagol “looting” koji se veže za one koji koriste nerede da bi pljačkali dućane).
Podružnica Demokratske stranke u gradu Fairfaxu napisala je na Twitteru da su “pobune integralni dio marša ove zemlje prema progresu”, no poslije je izbrisala taj tvit. Sve se češće govori o skupini krajnje lijevih ekstremista, Antife, koju je Trump označio kao domaće teroriste. Spominju se i ubačeni desničarski ekstremisti koji žele pokrenuti građanski rat u zemlji te tako i sami generiraju nerede na ulicama. S druge strane, protiv nasilja je ustao brat ubijenog Floyda Terrence, koji je apelirao na prosvjednike da ne izazivaju nerede.
Bivši predsjednik Barack Obama, kojega ovaj put hvali i desnica, pozvao je na promjenu u društvu nakon prosvjeda.
– Aspiracije nam trebaju biti zakoni i institucionalne prakse... Ako želimo pridonijeti stvarnoj promjeni, izbor nije između prosvjeda i politike. Moramo se baviti i jednim i drugim. Moramo se mobilizirati kako bismo podigli svijest te se moramo organizirati kako bismo glasali za one kandidate koji će ostvariti reforme – rekao je bivši predsjednik.
No, isto je tako osudio nasilje: “Nemojmo opravdavati nasilje, racionalizirati ga ili sudjelovati u njemu.” Te su balansirane riječi mnogi stavili kao kontrast onima koje izgovara Trump.
Bivši ministar obrane koji je služio pod Trumpom dvije godine, Jim Mattis prije tri je dana rekao da je trenutačni predsjednik prvi za njegova života koji “ne pokušava pomiriti američki narod, niti se pretvara da to pokušava. Umjesto toga nas želi podijeliti.” Kako će Amerika nastaviti dalje, postavlja se pitanje: hoće li smanjiti policijsku brutalnost, hoće li uspjeti stvoriti konsenzus oko ključnih pitanja? Zbog pandemije koronavirusa, i zatvorenih biznisa, brojni su Amerikanci ostali bez posla.
– Lako je napuniti ulice kad ima 40 milijuna nezaposlenih. Puno je mladih ljudi s puno slobodnog vremena, bez novca, a bijesnih i nezadovoljnih. I samo je trebao ovako dobar povod. Nevjerojatno koliko je ljudi jedva dočekalo priliku da može razbijati izloge i pljačkati. A ne razumiju da najviše profitira šef Amazona Jeff Bezos. Dućani su ekonomski uništeni, najprije zbog virusa, a sad zbog nemira. Policija je izgubila legitimitet, društveni se ugovor raspao. Sad je samo pitanje koliko je svaki pojedinac spreman daleko ići – govori nam aktivist i novinar Ivo Škorić, Hrvat koji živi u SAD-u, u državi Vermont.
– Nemiri će za sobom ostaviti štetu pa će, pretpostavljam, vlada izdati novi paket pomoći za spas ekonomije. Za dva-tri tjedna vidjet ćemo i koliko su nemiri pomogli širenju zaraze, a svi se sad odjednom ponašamo kao da je koronavirus nestao. Nekoliko mjeseci sve će se policijske snage u zemlji preispitivati i uspostavljat će se novi protokoli kako bi se slučajevi poput Floydova izbjegli u budućnosti. Sudionici nemira imat će “svoju 1968.” o kojoj će moći pričati unucima. A sljedeće godine bit će već neki novi Floyd negdje drugdje – predviđa Škorić razvoj događaja.
Marševi za promjene
Ima i onih koji se nadaju da će prosvjedi, i to brojni mirni o kojima se zbog uznemirujućih slika koje dolaze iz Amerike u Hrvatskoj možda i premalo govori, pridonijeti promjeni društva. Upućeni govore da ljudi zaista imaju zašto prosvjedovati. NYT je objavio statistiku o Minneapolisu kojom je oslikao razlike u postupanju policije prema različitim rasama: Afroamerikanaca u gradu ima 19 posto, ali od svih osumnjičenika na kojima tamošnja policija upotrijebi silu, njih je 58 posto. Dakle, razmjerno postotku stanovništva, sedam puta češće policija upotrijebi silu nad Afroamerikancima nego bijelcima. CNN je pak objavio da Afroamerikanci čine dvije trećine onih kojima policajci, tijekom privođenja, stave koljeno na vrat, što je kontroverzna metoda koja je dovela do tragične smrti Floyda. Aktivistička skupina za prava Afroamerikanaca NAACP traži da se tu metodu potpuno zabrani. Policija kalifornijskog grada San Diega to je već učinila, a šefica policije u Durhamu u Sjevernoj Karolini Cerelyn CJ Davis predložila je da se ona ukine u cijeloj državi.
– Nadam se da će prosvjedi u Americi biti snažan katalizator za konstruktivne, zajedničke akcije za stvaranje sistemskih promjena koje će podići rasne jednakosti i društvenu pravdu. Nasilna i tragična smrt Georgea Floyda, Breonne Taylor i dugih najbolje oslikavaju rasizam i mržnju koji su duboko ukorijenjeni u povijesti i trenutačnim događajima te oblikuju današnji američki život i kulturu. No, važno je spomenuti, vidim nebrojene slike i akcije ljudi svih boja kože, podrijetla i dobi kako se zajedno udružuju u simfoničan glas koji traži promjene. Policijski službenici pridružuju se marševima i kleče iz solidarnosti. Diljem globalnih kanala društvenih mreža pokret #blackoutTuesday izazvao je pozornost, probudio samosvijest, akciju i sjećanje. Ljudi su privoljeni slušati, učiti i aktivirati se na smislen način – govori za Večernjak američka profesorica komunikologije i marketinga Beth Michalec sa sveučilišta Penn State u Pennsylvaniji (naglašava da su stavovi njezini i ne predstavljaju nužno institucije na kojima radi).
– Efektivna demokracija traži aktivno sudjelovanje. Nadam se da će prosvjedi voditi višem odzivu na lokalnim, državnim i nacionalnim izborima u 2020. i nakon nje, a da će rezultati izbora bolje oslikavati raznolikost potrebnu kako bi se zaista predstavljao “mi, narod...” – zaključuje Michalec.
Brojni su oni koji misle da su američki prosvjedi, pa i neredi, samo apel za korekciju temelja na kojima je društvo postavljeno. Neki zamjeraju nejednakosti među rasama: prosječna bijela obitelj ima deset puta više imovine od prosječne afroameričke. Druge muče nebriga za prava radnika: SAD je jedina razvijena zemlja koja ženama zakonski ne jamči rodiljski dopust. Treći su se pak fokusirali na kritiku onih koji posljednjih dana opravdavaju nasilje te žele srušiti sve što Amerika predstavlja. Zemlja, u kojoj će stopa nezaposlenosti možda uskoro dosegnuti 20, a službeno je 15 posto, poprimila je barem jedno obilježje koje su promatrači vezivali za širi prostor na kojem leži Hrvatska: Amerika je postala, i po svemu sudeći ostat će, bure baruta.
Trump ce odnijeti vecU pobjedu nego na proslim izborima. Biden je vec sada polu-senilan; sto bi bilo za 2-3 godine. Dakle konzervatici ce voditi drzavu jos najmanje 4 godine. Krajnje je vrijeme da se to dogodi i u HrvatskoJ. Skoro bi morao biti PRVA OPCIJA ZA SVAKOG SA IMALO MOZGA...