Akademik Dalibor Brozović, jedan od najvećih suvremenih hrvatskih jezikoslovaca, čija se autoritativna stručna lingvistička riječ cijenila i u svjetskim filološkim krugovima, umro je jučer u Zagrebu u 82. godini. Gotovo da nema lingvističkoga područja na kojem nije ostavio trajan trag.
Proučavao je hrvatske dijalekte, dao je temeljna djela u hrvatskoj jezičnoj standardologiji, među njima i danas kapitalnu knjigu “Standardni jezik”, bio je poliglot i jezikoslovac komparatističkih uvida. Osobite su njegove zasluge u znanstvenoj argumentaciji kojom je, i u teškim političkim prilikama u bivšem režimu, dokazivao samobitnost i posebnost hrvatskoga jezika. U novim pak demokratskim uvjetima istom se snagom stručnoga znanja borio protiv nerijetkih neznalačkih intervencija u hrvatski jezik koje su sličile na prethodno ideološko nametanje samo s drugim predznakom.
Objavio je više od tisuću bibliografskih jedinica, mnoge i na stranim jezicima. Bio je deset godina glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” i glavni urednik Hrvatske enciklopedije. U početku 1990-ih godina znatno se politički angažirao, bio je član Predsjedništva RH, potpredsjednik RH i saborski zastupnik.
