U Hrvatskoj se godišnje pojede oko 700 tisuća komada pršuta, a proizvede tek 350 tisuća komada. Dosad smo u EU zaštitili četiri - krčki, drniški, istarski i dalmatinski. A znate li razliku?
Krčki, koji je ujedno i prvi hrvatski pršut s EU zaštitom zemljopisnog podrijetla, nasoljen je samoniklim začinskim biljem s otoka Krka, ne dimi se, sazrijeva u koži i suši se na krčkoj buri, a svojevrstan je kombinacija dalmatinskog i istarskog pršuta. U Istri se obrađeni butovi sa zdjeličnom kosti, bez kože i potkožnog masnog tkiva suho salamure isključivo s morskom soli ili uz dodatak papra, lovora, ružmarina i češnjaka, a dalmatinski i drniški i dime. Dalmatinski na grabovini, bukvi i hrastovini, a drniški - koji se razlikuje i po duljini kapka - i smiljem i ostacima badema, čulo se na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na kojoj su najavljeni 5. dani hrvatskog pršuta, 26. i 27. travnja u zagrebačkom hotelu Internacional.
U proteklih pet godina proizvodnja pršuta u Hrvatskoj narasla je 40%. Tržište ga traži, može se prodati - i izvesti. U proizvodima s dodanom vrijednošću poput pršuta, i to zaštićenih na razini EU, Hrvatska jedino i može biti konkurentna i na širem geografskom području, osim samo do Graza, komentirali su pršutari iz Voštana, Beklcotradea i MI Braća Pivac. No prije svega valja dići proizvodnju svinja u Hrvatskoj, koja je sada nedostatna. Za proizvodnju svakog pa tako i dalmatinskog pršuta, koji čini 90 posto ukupne proizvodnje u RH, iznimno je važna sirovina.
– Zbog svojih vrhunskih senzornih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, hrvatski pršuti imaju veliki izvozni potencijal i potencijal za plasman u turizmu kroz gastronomsku ponudu. Najnoviji statistički podaci za 2018. pokazuju porast izvoza proizvoda od plećke i buta za gotovo 60 posto, ali nažalost još uvijek ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 000 komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta – istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
– Ovo što se događa s pršutom u zadnje tri, četiri godine je uistinu spektakularno. Znakovi zaštite su nam ulaznica za šire tržište EU, tamo su vrlo važni za dolazak na police trgovačkih lanaca. U Hrvatskoj još trebamo raditi na tome da se potrošačima prezentira da se isplati dati više novca za nešto što je domaće i specifično – izjavio je predsjednik uprave PPK karlovačke mesne industrije Igor Miljak, naglasivši kako nemamo gastro brendove koji su prepoznati na europskom ili svjetskom tržištu, ali imamo kvalitetu za nositi se s konkurencijom.
Hrvatska je prošle godine uvezla 3848 tona proizvoda od plećke i buta u vrijednosti više od 21,5 milijuna eura, a izvezla 1113 tona za 6,5 milijuna eura. U odnosu na 2014. izvoz je količinski povećan 14 puta, a vrijednosno 11 puta. Oko 88% ukupnog izvoza nam ide na tržište EU, a nešto više od 11% u zemlje CEFTA-e. najviše izvozimo u Sloveniju (35,5% ukupnog izvoza) te Italiju (28,1%). U razdoblju od 2014. do 2018. uvoz/unos proizvoda od plećke i buta se količinski i vrijednosno udvostručio.
Ante Madir, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta kaže kako se ove godine Danima hrvatskog pršuta očekuje više od 22 proizvođača, članova klastera, koji će uoči manifestacije na ocjenjivanje poslati uzorake među kojima su zastupljeni svi certificirani hrvatski pršuti. Da je riječ o proizvodima iznimne kvalitete govori i činjenica da su prošle godine na četvrtim Danima hrvatskog pršuta izostale brončane medalje. Tko će biti ovogodišnji šampion doznat će se 26. travnja u zagrebačkom hotelu International. Nakon proglašenja pobjednika edukativnim predavanjima i radionicama te okruglim stolom istaknut će važnost zadržavanja tradicionalnog načina proizvodnje uz primjenu suvremenih tehnologija.
>>Supernamirnice koje trebate imati u svom domu
Industrijski pršut ne valja ništa. Kao da jedeš zasoljenu gumu. Te deklaracije u pravilu ne znače ništa, uglavnom prevara.