Od početka 20. stoljeća srednja globalna temperatura porasla je za 0,74 Celzijeva stupnja, a nedvojbeno je dokazano da su klimatske promjene povezane s djelovanjem čovjeka, odnosno s porastom stakleničkih plinova u atmosferi.
Temperaturni stres
Do kraja ovoga stoljeća temperatura zraka porast će između 2,3 i šest Celzijevih stupnjeva, a već do 2030. zbog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena u svijetu će svake godine umirati oko 200.000 ljudi više. Temperaturni stres već doživljava oko 150.000 ljudi, oluje su češće i snažnije, a obalne poplave prijetnja su za 1,6 milijuna ljudi u Europi. Procjenjuje se da će u budućnosti i do 44 milijuna ljudi osjećati nedostatak čiste vode, a zbog sve većih suša prinos hrane mogao bi se smanjiti 30 posto.
Vratit će se i zarazne bolesti poput malarije, kolere... Na ove katastrofične podatke o budućnosti čovječanstva upozoreno je jučer u Školi narodnog zdravlja “Andrija Šampar” pri obilježavanju Svjetskog dana zdravlja, koji je na globalnoj razini posvećen zabrinjavajućim klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na zdravlje. Najtoplije desetljeće u 20. stoljeću u Hrvatskoj bilo je od 1991. do 2000., a 2002. bila je jedna od najtoplijih u zemlji. Toplinski udar u kolovozu 2003. u Hrvatskoj je odnio 185 života. Veći porast temperature zabilježen je na obali, dok su u kopnenim područjima Hrvatske najviše rasle zimske temperature.
Manje oborina
Godišnja količina oborina smanjila se na području cijele zemlje. Procjenjuje se da će u Hrvatskoj doći do porasta prizemne temperature, zagrijavanje će biti veće ljeti nego zimi, ponegdje i više od 2,5 Celzijevih stupnjeva. Svjetski i nacionalni prioritet je upozoriti na opasnost štetnog utjecaja klimatskih promjena na zdravlje stanovništva kako bi se na vrijeme razvile strategije.
