Čak svaka četvrta odrasla osoba kreće se manje od minimuma koji preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija -150 do 300 minuta umjerene aktivnosti tjedno - i tako povećava rizik od debljanja i pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i metaboličkog sindroma, kaže docentica kineziologije s Point Sveučilišta Jessica Matthews. Sjedilački način života, dodaje Matthews, jedna je od najvećih 'bolesti' današnjeg društva.
- Povijest nam govori da naša tijela nisu stvorena da miruju dulje vrijeme, a da je čovjek prije satima samo sjedio ili ležao, umro bi od gladi - kaže fiziologinja sa Sveučilišta Columbia dr. Aimee Layton koja napominje i da 'sjedilački način života postaje bolest koja osim raznih bolesti uzrokuje i prerano starenje.'
Istraživanja su pokazala i da se kod mladih i zdravih ljudi zdravlje počinje narušavati nakon samo dva tjedna neaktivnosti, kad se počinju događati razne metaboličke promjene i smanjuje se mišićna masa.
- Preko dana bismo najviše 60 minuta trebali sjediti ili ležati - rekla je Matthews i objasnila neke od znakova koji nam mogu reći da se ne krećemo dovoljno i da je vrijeme da pojačamo tjelesnu aktivnost:
1. Krećete se manje nego što preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
WHO savjetuje 150 do 300 minuta aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 do 150 minuta aerobne aktivnosti snažnog intenziteta, plus dva dana treninga snage tjedno. Ako se krećete manje, ne krećete se dovoljno.
Dolazi li treći val pandemije? Nema ukidanja strogih mjera
2. Više od pola budnog vremena provedete mirujući (sjedeći ili ležeći)
Vrijeme koje ne provedete spavajući trebate provesti krećući se, a ako više od pola tog vremena mirujete i ne krećete se, važno je pronaći način da to promijenite, kaže kardiologinja dr. Suzanne Steinbaum.
3. Stalno ste umorni
Umor može biti posljedica brojnih čimbenika kao što su stres, loša prehrana ili hormonalna neravnoteža - ali neaktivnost tu također ima važnu ulogu. Naime što više sjedimo, kaže dr. Steinbaum, to smo umorniji jer srce, pluća i mišići već za nekoliko dana 'izađu iz kondicije'.
4. Težina vam varira
Da nam težina ne bi varirala, moramo sagorjeti onoliko kalorija koji smo i unijeli, kaže Layton, no kad se predugo ne krećemo unos kalorija ostaje isti a potrošnja energije naglo pada. A tad se, dodaje, sav taj višak kalorija pohranjuje u masti-
Osim toga, neaktivnost utječe i na naš metabolizam, proces pretvaranja hrane u energiju, koji se u mirovanju uspori.
- Dugoročno, to vodi do dijabetesa, srčanog i moždanog udara i brojnih drugih bolesti - objasnila je Layton.
5. Uglavnom ste loše raspoloženi ili depresivni
Studije su pokazale i da su ljudi koji više sjede ili leže goreg raspoloženja, te da općenito imaju manje kvalitetne živote, kaže dr. Steinbaum, napominjući da su obično i više depresivni, jer je kretanje usko povezano s oslobađanjem serotonina.
- Ako odlučite biti aktivniji, jako brzo ćete popraviti raspoloženje, a puno ćete se bolje moći i izboriti sa stresom - poručio je psiholog dr. Matt West za Real Simple.
Trenutak potresa: Novi snažan potres jačine 5,0 pogodio područje Petrinje
Trenutak potresa: Novi snažan potres jačine 5,0 pogodio područje PetrinjeSnimljen trenutak potresa: “Ne mogu više izdržati, srce će mi stati!” Video PIXSELL Photo & Video Agency
Objavljuje Večernji list u Srijeda, 6. siječnja 2021.
