Cikloturist je, u pravilu, osoba koja drži do sebe, posvećena je zdravlju, uznapredovale je svijesti, visokoobrazovana, odbija masovni turizam i izbjegava gužve. Turisti su to koji žele samostalno ili u manjim grupama istraživati svijet kroz prirodu, na zdrav način – biciklirajući. I, po europskim izračunima, natprosječne su platežne moći.
– Cikloturizam je moguće razvijati svugdje, a naročito u manje razvijenim krajevima, za koje turističko tržište gotovo da i ne zna. To je u našoj zemlji gotovo cijeli kontinent pa smo i mi u Virovitičko-podravskoj županiji krenuli tim putem – započinje Josip Mikolčić, pomoćnik direktora Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, koji nam je i prezentirao gore navedenu definiciju cikloturista.
Odgovorili su oni, tako, još prije sedam-osam godina na prve javne pozive pretpristupnih fondova Europske unije, gdje su, u ulozi partnera, preko ulaganja u cikloturizam uspjeli doći do novca.
I tako je ta priča počela, a dovela ih je do toga da je danas oko tisuću kilometara označenih biciklističkih staza u toj županiji. Razvrstane su po kategorijama složenosti: od brdsko-biciklističkih, zatim ekstremnih i adrenalinskih, do onih pitomih, laganih staza za konvoje i bicikle s bisagama. U području su Papuka i Bilogore na jugu, znači lagano brdovitih krajeva, a Drave na sjeveru, pa imaju cikloproizvode uistinu za sve generacije, ali i ukuse ili prohtjeve.
Slatina ima Divovsku sekvoju, zasađenu još 1807., Promjera debla pet, a visine 62 metra
Turiste “na pedalama” očekuju atraktivne i dinamične rute koje će ih voditi slikovitim krajolicima, šumama i poljima, skrivenim zaseocima i gradovima. Miris šuma, žubor potoka, šum slapova – sve će to posjetitelji najbolje doživjeti zapute li se u obilazak biciklom. Usto, prolazit će uz jezera i lovišta pa tako i upoznati domaće ribiče i lovce, saznati gdje riba najjače “grize” ili poslušati lovačke priče o susretima oči u oči s divljim svinjama...
Ruta željezne zavjese
– Osobita vrijednost istoka Hrvatske, odnosno nekoliko županija uz rijeku Dravu, jest priča o “željeznoj zavjesi”. Najpoznatija i najtraženija europska ruta je EuroVelo 13, odnosno Ruta željezne zavjese. Ona prolazi kroz nekoliko županija, a našom u dužini od 72,5 kilometara, doslovno prati tok rijeke Drave. Čim na turističkom tržištu spomenete da imate EuroVelo rutu, ne morate je posebno elaborirati i pojašnjavati jer su one najtraženiji i najcjenjeniji biciklistički pravci. Povlastica je što je cijelo to područje u obuhvatu UNESCO-ova prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Zaista uživamo promatrati sve naše posjetitelje bicikliste kojih je iz sezone u sezonu sve više – ističe naš sugovornik.
Prednost je i što biciklistički turizam nije vezan uz sezonu, kao što je to kupališni. Cikloturisti ne traže posebnu prigodu, oni jednostavno cijele godine istražuju svijet na svoja dva kotača. I ustvari istražuju sebe, a to je ta, dodaje Mikolčić, “divna cikloturistička priča”.
– Svima nama koji radimo u turizmu, kao i ostalima, potrebno je promijeniti svijest o biciklistima. To nisu “oni čudaci” koji se stotinama kilometara voze na biciklu. Moramo bolje razumjeti iz kojih pobuda to rade, jer ćemo ih tako znati bolje dočekati: ako nam oni prestanu biti “čudaci” i budu nam zaista dragi, dobrodošli gosti, što i jesu – poručuje on.
Ministarstvo turizma prepoznalo je taj europski i svjetski trend pa posljednje dvije godine provodi program razvoja cikloturizma na kontinentu, iz kojega je svaka kontinentalna županija povukla po nekoliko stotina tisuća kuna.
Kralj Bela IV. 1242. u Virovitici je izdao “Zlatnu bulu” kojom je zagrebački Gradec dobio status grada
– Kada se tome pridoda novac koji smo uspjeli dobiti iz fondova Europske unije, s ponosom mogu reći da u Virovitičko-podravskoj županiji vlada iznimno kvalitetna cikloturistička infrastruktura, od označenosti staza, preko publikacija, do ponude za cikloturiste, a ono što je najvažnije je razvoj cikloturističke svijesti na samom terenu. Imamo šest cikloturističkih klubova s tridesetak aktivnih članova u svakome od njih, i oni su turističkim djelatnicima najdivniji partneri u svim programima – navodi.
Organiziraju i biciklijade, maratone, polumaratone, nizinske, brdske, koji su sve cjenjeniji – odavno su prestali biti lokalni i regionalni te na njima sudjeluje po pet, šest ili više zemalja. Sve je više i turističkih objekata koji iznajmljuju ne samo bicikle već i svu potrebnu opremu. Na desetke su servisnih stanica za bicikle po županiji, tu su i biciklistička skloništa i vidikovci.
Cikloturistički vodiči
Do iduće jeseni osvanut će i nova internetska stranica na hrvatskome i engleskome jeziku, ali i novih petnaestak staza i, što je jako važno, novi cikloturistički standard.
– Promijenit ćemo oznake, table, ujednačit ćemo ih, izradit ćemo novi grafički, vizualni identitet, i na tržištu se pojavljujemo pod motom Panonske biciklističke staze. Ne želimo nekome preoteti značenje imenice Panon, nego to činimo da bismo se svi zajedno lakše spojili u jednu cjelinu. Primjerice, zašto bi netko u Nizozemskoj morao znati što je to Osječko-baranjska ili Virovitičko-podravska županija, ali ako kažemo da su to biciklističke staze u Panonskoj nizini, tada će on to već zemljopisno moći smjestiti i imati prvu asocijaciju, prepoznavanje. Odlučili smo se za širi pojam jer ćemo se tako lakše spojiti u cjelinu sa susjedima, a znamo da su i oni izuzetno vrijedni i usmjereni na razvoj te vrste proizvoda na svojim područjima – zaključuje Josip Mikolčić.
Najzvučniji je prekogranični projekt, inače, “Drava4Enjoy” – “Doživite i uživajte u Dravskoj nizini biciklom”. U sklopu tog projekta, obnovljena je i kurija obitelji Janković u naselju Kapela Dvor i postala je centar cikloturizma. Ta kurija predstavlja središnju točku biciklističkih staza koje su kroz projekt označene, a obuhvaćaju područje Pitomača – Terezino Polje, Kapela Dvor – Virovitica i Lukač – Budakovac, u ukupnoj duljini od gotovo 70 kilometara.
Osim što će dobiti informacije u turističko-edukacijskom centru, zaljubljenici u biciklizam mogu koristiti i trojezične turističke karte i vodiče – na hrvatskome, engleskome i mađarskome, koji su dostupni za GPS uređaje i pametne telefone.
Bicikliste koji se zapute stazama Virovitičko-podravske županije rado će dočekati i izaći im u susret cikloturistički vodiči, čija su imena i brojevi telefona izloženi na internetskim stranicima županijske Turističke zajednice.
