Diljem svijeta u ovome trenutku leti ili miruje oko 3000 vrsta komaraca, od kojih je pedesetak registrirano i u Hrvatskoj. U jednoj bačvi s vodom tijekom sezone može se razviti više od milijun komaraca koje je nemoguće istrijebiti.
Žrtvu pronalaze tako da zamijete kretanje, detektiraju infracrveno zračenje topline tijela i hvataju kemijske signale poput ugljikova dioksida iz daha i mliječne kiseline na udaljenosti od 25 do 35 metara! Hrane se nektarom, biljnim sokom, a ženke piju krv kao neku vrstu dohrane jer im trebaju bjelančevine za stvaranje jajašca. Komarci prenose malariju, denga groznicu, groznicu Zapadnog Nila, chikungunya groznicu, Zika infekciju i mnoštvo drugih bolesti.
Kampanja ZZZTOP
Neki su to od podataka s kojima javnost žele upoznati u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije koji predvodi nacionalnu kampanju “ZZZTOP – Prestanimo uzgajati komarce”, uz sufinanciranje Svjetske zdravstvene organizacije. Do kraja rujna promicat će mjere koje mogu dovesti do smanjenja populacije komaraca, ponajprije tigrastog koji može prenijeti najmanje 22 bolesti.
– Bez vode nema komaraca koji se u njoj razvijaju, ponajprije tigrastog kao prenositelja Zika virusne infekcije. Najviše smo zbog nje i krenuli u akciju jer je zabilježena u Španjolskoj, spominjala se i Italija, pa se trebamo preventivno zaštititi koliko možemo – kaže Zoran Vrsaljko iz ZJZ-a Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj je, što je malo poznato, zabilježen i prvi slučaj denga groznice 2010. Bilo je to, kaže, u Podobučama, selu na poluotoku Pelješcu.
– Tamo su ljetovali turisti iz Njemačke koji su uočili simptome kad su se vratili doma, a ubrzo je dokazana i groznica. Bio je to izolirani slučaj – ističe Vrsaljko. Prema podacima HZJZ-a, od 2007. do kraja 2016. u Hrvatskoj je prijavljeno 136 oboljelih – 92 od malarije, 30 od groznice Zapadnog Nila (jedna je osoba umrla), 12 od denge (samo jedan domicilni, ostali su “uvezeni” iz inozemstva) te po jedan slučaj također “uvezene” Zika groznice i chikungunye.
Suša spriječila najezdu
Tigrasti komarac ime je dobio po bijelim prugicama po tijelu i nogama, a u Europi je prvi put zabilježen 1979. u Albaniji.
– Danas je prisutan u svim županijama. Prvi put zabilježen je u Zagrebu 2004. i u 13 godina raširio se po cijeloj Hrvatskoj. Puno se teže kontrolira jer je u malim leglima – kaže prof. dr. Enrih Merdić s Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Njegova kolegica doc. dr. sc. Mirta Sudarić-Bogojević upozorava na važnost kontrole vode u dvorištima, od bačvi, kanti i ostavljenih igračaka do vaza na groblju, jer upravo ta mjesta ženke tzv. urbanih komaraca odabiru za polaganje jaja iz kojih se nakon pet do osam dana razviju dosadni i opasni napasnici. No, neki komarci jaja odlažu i na suhe površine za koje predosjećaju da bi mogle doći u kontakt s vodom. U Osijeku zbog suše trenutačno nema najezde kakve su zabilježene prijašnjih godina. Jajašca poplavnih vrsta komaraca miruju. I čekaju.
Nekad, za vrijeme mrskog diktatora Tita su se komarci zaprasivali. Sad lova ide na WC-e kojima je m2 10000€