Kod svih bolesti i poremećaja vrijedi pravilo da što se ranije otkrije, to se ranije započinje s liječenjem, veći su izgledi za izlječenje, uspjeh liječenja je bolji, a komplikacije su rjeđe. Zbog važnosti preventivnih pregleda ne samo za pojedinca nego i za društvo u cjelini u smislu smanjenja troškova liječenja, te produljenja produktivnog života uz poboljšanja kvalitete života, sve više se organiziraju preventivni pregledi za cijele generacije ili skupine ljudi.
Tako se u Hrvatskoj već deset godina provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, nakon čaga su uvedeni Nacionalni programi ranog otkrivanja raka debelog crijeva i raka vrata maternice. Na snazi je Nacionalni program ranog otkrivanja slabovidnosti, a nedavno je predstavljen proširen Nacionalni programa novorođenačkog probira. Neki preventivni pregledi, probiri i postupci toliko su dugo usađeni u zdravstveni sustav da ih više posebno ne ističemo, iako su svi značajno pridonijeli očuvanju zdravlja i sprečavanju bolest. To su sistemski pregledi koji provode pedijatri i školski liječnici, te program cijepljenja koji je zasebno ipak najviše pridonio produljenju života. Kada dijete ili odrasla osoba potraži liječničku pomoć zbog boli, patnje ili bilo koje druge zdravstvene smetnje, zakasnili smo s ranim otkrivanje. Zato sve više jača svijest, te ima sve više znanstvenih dokaza o potrebi organiziranog pozivanja i provođenja preventivnih pregleda i probira.
U Skandinavskim zemljama je sustavna skrb o oralnom zdravlju rezultirala niskim vrijednostima KEP indeksa kod dvanaestogodišnjaka, npr. u Danskoj (0,6), Švedskoj (0,8) i Norveškoj (1,7).
Organizirani dentalni preventivni pregledi u Hrvatskoj su postojali do 90-tih godina prošlog stoljeća kada su škole imale nadležnog doktora dentalne medicine kojemu su organizirano odlazili cijeli razredi učenika na pregled.
Kada nema organiziranih odlazaka učenika na pregled doktorima dentalne medicine razlog prvog dolaska u ordinaciju dentalne medicine vrlo često je akutna bol uzrokovana karijesom. Tada se više ne radi o preventivnom pregledu već o liječenju.
U prilog činjenici da su prvi posjeti djece doktoru dentalne medicine u Hrvatskoj zakašnjeli, govore podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema kojima gotovo 30% djece u dobi od 0-18 godina nema izabranog doktora dentalne medicine, pri čemu u dobi od 0-7 godina taj broj iznosi čak 52%.
Autori: Ivana Pavić Šimetin, Hrvoje Jurić, Marijana Radić Vuleta, Anka Kvesić Jurišić, Ana Malenica
