Najstariji stanovnici Podstrane kojima znamo ime, ilirski Pituntini, jedno su od triju plemena ilirskih Delmata koja su naseljivala prostor između Cetine i Žrnovnice. Krajem 1. stoljeća pr. kr. Rimljani su na ovom prostoru osnovali naselje pod nazivom Pituntium. Domorodačko ilirsko stanovništvo Podstrane dočekalo je grčke i rimske kolonizatore, a nekoliko stoljeća kasnije i slavenske doseljenike. Doseljenjem Hrvata organizira se društveni i politički život na području bivše rimske pokrajine Dalmacije i više Rimljani nisu mogli vladati ovim prostorom kao do tada. Zbog sve češćih nasrtaja i obračuna na moru godine 839. u blizini crkve Sv.Martina u Podstrani potpisan je prvi hrvatski mirovni sporazum - povijesni “mare nostrum” - između hrvatskog kneza Mislava i mletačkog dužda Petra Tradonika. Nakon propasti Mletačke Republike i odlaskom Turaka krajem 18. stoljeća, 1807. godine, došli novi osvajači - Francuzi.
Braneći povlastice koje su dotad uživali, a očekujući potporu ruske i bokeljske armije, Poljičani su nasrnuli na carsku vojsku pri čemu je u okršaju kod Strožanca oko 500 Poljičana nanijelo poraz francuskim postrojbama. Osvetnički protuudar generala Marmonta bio je strašan, Poljica su potučena, a Podstrana je, zajedno s Dućama, Jesenicama, Tugarama, Srinjinama i Gatima, bila poharana. Kad je administrativna reorganizacija Dalmacije, koju je proveo francuski namjesnik za nju, Mlečaninom Dandolo, podijelila teritorij Poljica na omiški, splitski i sinjski kanton, Podstrana je pripala splitskom kantonu i u njemu ostala više od sto godina. Vratila se poljičkoj zajednici tek 1911. g. kad je uspostavljena Poljička općina u svojim starim granicama, no poslije Drugog svjetskog rata i ona je ukinuta. Nakon nepunih 10 godina francuske uprave na našim prostorima, razjedinjene hrvatske zemlje borile su se na razne načine za svoju samostalnost. Hrvatski Sabor je 29.prosinca 1992. godine donio odluku o ustroju općine Podstrana te se ona konstituirala 23. travnja 1993. godine.
Od kamenih kuća do suvremenih naselja
Današnja je Podstrana iznikla iz Stare Podstrane, longitudinalnog niza okamenih stoljetnih kuća podno strmih litica Vršine, u čijiim dvorištima i kaletama trajno pulsira duh prošlosti. Iz njih se život slijevao u područje obalnog pojasa, gdje se danas nižu urbanizirana naselja: Strožanac, Grljevac, Sv. Martin, Mutogras. Pituntinskim naseljima, porazmještenima na terasastim obroncima ispod Gornje Podstrane, danas nema traga, ali se zato vjeruje kako su dijelovi nekadašnje pituntinske utvrde, njezinih nekoliko megalitskih blokova, ugrađeni u ogradu groblja u Sv. Martinu ostavši tako do danas raspoznatljivi, navodi se u monografiji Podstrana slikom i riječju. Nova zaobilazna brza cesta Trogir – Omiš uskoro će donijeti tranzitno rasterećenje j staroj podstranskoj gospodarsko-prometnoj arteriji i svesti njezin promet na mjesne potrebe, a ekološki i estetski neželjeni učinak na dopustivu mjeru. Potpuno izvan njihova domašaja ostalo je najviše podstransko naselje, pravo brdsko selo, Gornja Podstrana, unatoč tome što se granica obalnih naselja stalno pomiče naviše.
Na području općine puno je sakralnih objekata; u Strožancu se nalazi crkva gospe u Siti. Crkva sv. Fabijana i Sebastijana sagrađena je 1748. godine.
Sadašnjost
Važni aduti podstranskog turizma su kulturno-povijesna baština i atraktivnost prirodnog položaja
Trend rasta broja gostiju koji dolaze u Podstranu je postojan, što je jasan pokazatelj da turistički razvoj ove općine kojoj je na čelu načelnik Mladen Bartulović ide u dobrom smjeru. Podstrana ima sve kategorije smještaja - i skromni i luksuzni, poput hotela Le Meridian Lav s pet zvjezdica. Turistička je sezona službeno završila i pravi je trenutak da se osvrnemo na ono što je ovoga ljeta u Podstrani ostvareno i da to usporedimo s prethodnim godinama.
A numerički statistički pokazatelji nedvosmisleno govore o postojanome trendu rasta. U razdoblju od 01. siječnja do 30. rujna ostvareno je 122 .559 dolazaka i 630.836 noćenja, što je nemalih 3,13 % više dolazaka i 2,22 % više noćenja nego 2018. godine. Podstranski su kapaciteti na ovaj pojačani priljev gostiju odgovorili također porastom i smještajnih jedinica i broja kreveta u njima. Tako je broj smještajnih jedinica u odnosu na proteklu godinu porastao za 8 %, to jest s 3.341 na 3.612 jedinica, a ukupni broj kreveta za 9 %, to jest s 9.237 na 10.070 kreveta. Stabilan i kvalitetan smještaj temelj je turističke ponude, no ono što daje život ponudi jest sadržaj koji gost izravno konzumira: ono što će posjećivati, obilaziti, kušati i u konačnici ponijeti sa sobom kao novo iskustvo, koje rado pamti i poradi kojega će se u Podstranu vratiti.
A Podstrana zaista ima što ponuditi. Kulturno-povijesna baština i atraktivnost prirodnog položaja važni su aduti podstranskoga turizma, na kojima podstranski turistički djelatnici kontinuirano rade. Antički i srednjovjekovni profani i sakralni spomenici imaju dobru prezentaciju i često se obilaze. Na prostoru bivšega kamenoloma Perun ove je godine podstranska udruga “Artorius” u suradnji s udrugom “Žrvanj” iz susjedne Žrnovnice organizirala i upriličilaspektakularnu amatersku predstavu “Legenda o Arturu i zmaju” koja je na jedinstveni način povezala ne samo dva “administrativna susjeda“, nego i dvije ključne figure podstranske povijesti – praslavenskoga boga Peruna, čije je svetište na podstranskome brdu Perunu jedno od najbolje očuvanih ne samo u Hrvatskoj, nego u slavenskome svijetu uopće, te povijesnu osobu Lucija Artorija Kasta, za kojega se vjeruje da je predložak legende o kralju Arturu.
Ono što je podstranski veliki potencijal i na čemu se može graditi ponudatijekom čitave godine jesu brojne sportsko-rekreativne mogućnosti koje se možda još i više mogu uživati izvan ljetnih mjeseci. Vodeni sportovi, odnosno rekreativne vožnje kajakom zanimljive su i ljeti i zimi. I planinarenje je uvijek atraktivno. Osim alpinističkih penjačkih smjerova u stijeni Peruna, odnedavno imaju i penjalište tipa via feratta Perunika. Izvrsno šetalište uz rijeku opremljeno informativnim tablama sve je posjećenije. Podstrana je i biciklistička destinacija, a smjerovi vožnje idu obalnim i brdskim putanjama. Osobita je atrakcija konjički klub Dalmatia Equino, sa svojim postajama uz ušće rijeke i u bivšem kamenolomu. Njihova je ponuda i rekreativna i edukativna. “Trendovi koje smo uočili daju nam okvir i smjernice daljnjega planiranja. Ljeto je završilo, ali Podstrana nije zatvorila vrta svojim gostima”, poručuju iz TZ Podstrane.
Općina mladih
Stanovnika je oko 12 tisuća, a u prosjeku nemaju niti 34 godine
Bogata kuturno povijesna baština i specifični oblici turističke ponude temelj su razvoja cjelogodišnjeg turizma kao glavne gospodarske grane na području Podstrane. Okosnicu novog zapošljavanja u općini čine razvoj ekološke i održive poljoprivredne proizvodnje i ribarstva, uz konkurentno poduzetništvo i obrtništvo. Socijalno osjetljiva zajednica s razvijenom kulturom življenja i visokim standardom izrazito je perspektivna za život i rad svih skupina stanovništva. Stoga i nije čudo što upravo Podstrana bilježi kontinuirani rast stanovništva i što se broj ovdašnjeg življa za manje od stotinu godina udeseterostručio. Ovakav značajan porast broja stanovnika uzrokovan je prije svega prirodnim kretanjem stanovništva, po čemu je područje općine apsolutni rekoder u Republici Hrvatskoj, sa 3,5 puta više novoređenih u odnosu na umrle.
Više je od pola podstranskog stanovništva doselilo izabravši za svoj životni i radni prostor južne Perunove padine i njihov pitomi obalni pojas. Trenutno je žitelja je oko 12.000, a u prosjeku nemaju niti 34 godine. Nekad zasebna naselja Strožanac, Grljevac, Grbavac, Sveti Martin i Mutogras stopila su se u jedno obalno naselje koje se u neprekinutu gustom slogu pruža od ušća Žrnovnice na zapadu do općinske granice s Dugim Ratom na jugoistoku. Iako se naselja šire dijelom i na račun obradivih površina, obilan urod i sočnost plodova podstranskih poljodjelskih kultura uživa glasovitost baš kao i u antičko vrijeme. Danas u Podstrani dozrijevaju najukusniji plodovi hrvatskog voćarstva: nektarina i breskva, koja je odnedavno postala zaštitnim znakom podstranskog imidža, a posvećeni su joj i ljetni Dani o’ praske.
Podstrana je turistička destinacija A kategorije. Nekoliko hotela, Le Meriden Lav s pet zvjezdica, četiri hotela s četiri zvjezdice i dva s trima, te mnogobrojne sobe i apartmani, locirani manje-više blizu mora, mogu pružiti smještaj znatnom broju posjetitelja najrazličitijih zahtjeva, dok odlična podstranska gastronomska ponuda atributima mediteranske kuhinje: nutricionističkom ujednačenošću, ekološkom izvrsnošću te vrhunskom ukusnošću, zadovoljava i one gurmanskih prohtjeva. Premda se svježi poljodjelski i morski plodovi u kuhinjama podstranskih kulinarskih majstora pretvaraju u raskošna jela, prave su zvijezde podstranskog jelovnika skromnijeg podrijetla pa se tako i originalni poljički soparnik, ili ujenak, kako ga ovdje zovu, sve više priprema i u suvremenu ugostiteljstvu. Osim prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom Podstranjci će se s pravom podičiti i s dvojicom svojih poiznatih sumještana - don Petrom Carem i slikarom Antom Kaštelančićem. “Dobri duh Podstrane”, tako su žitelji zvali don Petra, čovjeka koji je početkom XX. st. uistinu bio podstranski spiritus movens – osjećajući do srži život Podstrane i njezinih stanovnika te vizionarski dočekujući i obogaćujući sadržaje koji su joj pritjecali strujom novog vremena.
On je potaknuo, ostvarivao i dovršio mnoge podstranske projekte od kojih su neki i danas vitalni. Podstrana je iznjedrila i jednog od najvećih hrvatskih likovnih umjetnika druge polovine XX. stoljeća, Antu Kaštelančića. Iako se danas se stvaralački opus ovog po mnogima najautentičnijeg slikara Dalmacije doživljava kao obilježen zavičajnim motivom brodica i jedara, Kaštelančićevi se radovi izgrađuju i na portretima, aktovima i mrtvoj prirodi te osobito motivima gradića Orebića, Supetra i Trpnja koji su mu priskrbili i naslov jednog od najsugestivnijih slikara dalmatinskih krajobraza.
