Postajemo li nepismeni? Ni jedan jedini maturant ispit iz hrvatskog nije riješio 100 posto

I vi se pitate u naslovu da li postajemo nepismeni? Da li vi uopće čitate ono što se objavljuje u vašim "novinama"? Imate 90% nepismenih "novinara"!

Posljedica tehnološkog razvoja. Moja je generacija knjige čitala iz zabave i razonode, drugo nismo imali. Tko će danas čitati književna djela uz internet? Tko će danas pisati olovkom, kad svi tipkaju na tablete i mobitele? Ja sam od prvog dana bio protiv uvođenja tableta u nastavne programe, u škole i još sam protiv toga. Ako neće u školi naučiti pisati i čitati na tradicionalan način - nikad neće. Ulazimo u razdoblje kad su telefoni pametniji od njihovih vlasnika. Nitko više ne koristi mozak, što će nam kad imamo mobitele da misle i računaju umjesto nas?!? Idiokracija.

Spolno vam općim sa mamom ,non stop na obasipate ovakvim naslovima.Nakon čitanja tvz vijesti čovjeku dođe da ga nema ili da pobjegne glavom bez ozbzira .Nije dobro ovo nije dobro ono u Hrvatskoj,loše zdravstvo,glupi smo malo čitamo,narod kopa po kontejnerimaa , obasipate nas vječito negativnim stvarima a dobro se rijetko čita.Kladim se da je to cilj da bi nas ubijali u pojam da hodamo ko nezadovoljni zombiji i da preziremo Hrvatsku ,i da iz nje bježimo da bi Nijemci dobili jeftine kvalificirane radnike .Nakon što je splasnuo tzunami domoljublja VL ,Yutarnji ,Imbex odmah kreću sa manupulacijama,lažima ,negativnostim ,podjelama .Država Izrael je naložila Mossadu da istraži tk9 stoji iza nevladinih udruga i tvz neovisnih medija i otkrili su da ih financiraju Arapi i Britanci .Tako se nadam da će jednog dana domoljubna hrvatska vlast naložiti našim službama da otkriju tko fincirao ove trovačke medije mogle bi nam oči iskočiti od čuđenja,živim za taj dan da se štakorsko leglo očisti.

Profesori u srednjim školama su najodgovorniji za ovaj debakl. Rezultati mature pokazuju iz godine u godinu da je nešto trulo u obrazovnom sustavu.

budimo rejalni pa tkojisu sve nepismenjaci profesore koim je dodjeljena diploma zbog cace udbasa komunjara zapovjednika zloglasnog logora poput golog otoka i tako dalje

Nove Generacije rodjenih tamo od pocetkom'90-tih polako al sigurno prate sve moguce ''celebritije'' I to je ok...al me samo cudi ak vec tamo neko znanje od knjizevnih dijela, romana,Historije,Nauke I sve sto je vezano za skolu da se nauci ''osim'' citanja I pisanja I tak to nece koristiti u daljnjem zivotu...sigurno garantiram da ce jos manje koristiti ''znanje'' sve o celebritijima,....glumcima,pjevacima,nogometasima,politicarima...raznim igricama I svemu slicnom na sto se jako gubi puno vrimena svaki dan...jer samo takvima podizete zaradu a svi ''fanovi'' sve su dalje od svoje zarade da zive normalno...a da nije tak vec danas neko sa 23,24,25 god. ima bi zavrsenu skolu, ozenio bi se, ima vec 2-3 djece, I odvoio se od roditelja….sto je vise ''hljeba I igara'' sve je teze ''fanovima'' a puno lakse raznim celebritijima….

Problem nije u klincima, problem je u uciteljima/nastavnicima (roditeljima) koji ne znaju kako prilagoditi sadasnji edukativni sustav modernom vremenu.

Srednjoškolac bude u školi pet dana u tjednu, do šest sati na dan (sat = 60'), na mjesec ugrubo tridesetak sati. Hrvatskoga/književnosti od toga ima dva-tri sata. Da su škole krive za nerazumijevanje u čitanju, da su škole krive za nepismenost? Radi se o širem kontekstu -- i o okruženju. Za usporedbu: novine su prije trideset ili pedeset ili prije sto godina imale više teksta nego današnje, a da ne govorimo o "portalima". Prije pedeset ili sto godina prosječan đak mogao je pročitati knjigu od sto-dvjesta ili više stranica. Opća slika: današnjemu prosječnomu đaku problem je razumjeti i ono teksta što pročita na zaslonu mobitela (čast izuzetcima). Opća slika: današnji prosječni đak ne može pratiti film snimljen prije trideset ili pedeset godina (opet: čast izuzetcima), a kamoli da bi mogao pratiti običnu kazališnu predstavu, na koju ionako ne bi ni išao (opet: čast izuzetcima). A da ne govorimo o glazbenoj kulturi: najdulja kompozicija koju današnji prosječni đak sluša ima tri-četiri minute, i on nije sposoban poslušati nešto od ozbiljne glabe, kamoli mjuzikl, operetu ili čak i operu (opet: čast izuzetcima, veoma rijetkima). Itd. ...

TV kuće su prve koje treba poslati u prvi razred osnovne,da titluju ili prevode da svatko razumije,a ne samo rodijačka mafija.

Izgleda kako i novinari imaju muke s materinskim jezikom. Materinskim.

Članci u novinama pišu se za one koje teme tih članaka zanimaju. Ako "čitatelja" "Ante-Portasa" ili koga drugoga neki tekst ne zanima, onda takav čovjek može pretpostaviti da druge ljude možda ipak ne zanima njegova tvrdnja da nešto njega ne zanima. -- "Ante Portas" napisao je: "Budimo realni, koga zanima PupaCiC i njegova djela?" -- Josipu Pupačiću za života su objavljene, ako se ne varam, dvije knjige; radio je kao sveučilišni profesor. Poezija raznih "glazbenika" na jednoj je strani, i to se ne mora kositi s poezijom kakvu je pisao Josip Pupačić. Vjerojatno "Ante-Portas" i slični ne znaju za Pupačićeve stihove "i gledam more gdje se k meni penje / i dobro jutro kažem more zlato / i dobro jutro more more kaže" itd. Ako se komu to ne sviđa, budi mu slobodno da to nesviđanje zadrži za se.

Budimo realni, koga zanima Pupacic i njegova djela?

Pa poenta je u tome da se ne cita, ne pise i nista ne zna. Ovima sa vrha nisu potrebni oni koji citaju, takvima srecan put, ima zemalja gde su potrebni. Ovde (govorim ovde misleci na nas i na vas u slicnim smo govnima) trebaju zatupljeni, priglupi a ostrasceni... Herman Hese je u njegovoj 1984 rekao "zatupis masu sto vise i onda bez problema vladas njom". E zato su potrebni rijaliti, tupave emisije, sareni portali sa spektakularnim naslovima... 'Leba i igara nam dajte, jebes znanje i obrazovanje (o kulturi da i ne govorimo). I stado je spremno da ga vode slepci. U bezdan. Nema morala, nema znanja, nema volje jer uhvatila zabokrecina. Vise je i morala i svesti i vaspitanja imao nekada polupismeni vispreni seljak sa pocetka 20 veka nego sada prosecan stanovnik balkana. Idemo polako korak po korak napred...

A što će nam znanje. Dovoljnoje biti pismen, znati čitati i pisati, i imati dobre veze. Znanje je nebitno. U Hrvatskoj.

"Rubinet" piše: "Izgleda KAKO i novinari imaju muke s materinskim jezikom. Materinskim." -- Veznik "kako" upotrebljava se za značenje "na koji način" i sl., tu treba biti veznik "da". -- Vidio sam kako piše = vidio sam način na koji piše (piše polako, piše ružno, piše brzo...); Vidio sam da piše = potvrđujem da sam vidio čin njegova pisanja (a ne to da ne piše) i sl.

Piše "Jumanji": "Vele,ne znaju "materinji jezik". Moj materinji je kajkavski. Stokavstinu ili kako se veli "književni " smo tek učili u 1 razredu." -- Hrvatski jezik obuhvaća standardni jezik + štokavštinu (književni ili standardni jezik nije isto što i štokavsko narječje!), kajkavštinu i čakavštinu (itd., npr. gradišćanski hrvatski i dr.). "Materinji jezik" stručni je pojam koji znači "jezik koji se govori u obitelji (u djetinjstvu itd.)"; to što se to ne zove drugačije (ili i zove), stvar je terminologije jezikoslovlja. -- Dijalekatna slika znatno je šarenija i složenija nego podjela na kajk., štok., čak. Na primjer, ima čakavskih govora koji uopće nemaju "ča", a po znanstvenoj klasifikaciji spadaju u čakavske. Nazivi štok., kajk., čak. pomoćni su znanstveni termini.

Vele,ne znaju "materinji jezik"😂 Moj materinji je kajkavski. Stokavstinu ili kako se veli "književni " smo tek učili u 1 razredu.

Recimo, tema za razmišljanje za one koji razmišljaju "koga zanima Pupačić" i slično. -- Sigurno ne bih rekao da nije potrebno pisati o automobilima koje voze naši nogometaši, jer uvijek ima čitatelja koje to zanima. Još jednom: članci se pišu o onome što može zanimati čitatelje, a i ne pišu se po nekoj očekivanoj velikoj količini takvih zainteresiranih. Piše se i za one kojih ima malo i za one kojih ima mnogo. Nismo svi jednaki.

Zar crveni antifi to nerjesavaju sa lakocom, i meni su nudili svoje usluge,

Sve je to lijepo i krasno, ali kada mlada osoba dode na razgovor za posao, sigurno ih ne pitaju koju tehniku koristi Vladimir Nazor u pjesmi Cvrcak. Pitaju ih da li znaju slati e-mailove, pisati ugovore, koriste li strane jezike i slicno. Citanje je dobro jer potice kriticko razmisljanje ali ga ipak ima malo previse u hrvatskim srednjim skolama.