Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 15
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Opuzen

Posjetio ih je car Franjo Josip II., a danas goste privlače bacanjem ćikara u dalj i Brudetijadom

Foto: Milan Sabic/PIXSELL
1/9
17.06.2020.
u 23:35

Lutanje ulicama Opuzena otvorilo nam je neočekivani svijet. Velik dio oronulih, trošnih i zapuštenih fasada zgrada koje većinom datiraju iz vremena socijalističke gradnje ukrašene su impresivnim muralima nevjerojatno živopisne koloristike i neobičnih motiva, pravim umjetničkim djelima

Turističku patrolu u Opuzenu započeli smo jutarnjom kavom na središnjem gradskom trgu, ispred crkve sv. Stjepana. Prostor je impresivno velik, bijeli kamen sjaji na suncu, tiho je, sve djeluje uredno i – prazno.

Pozornica za ljetne fešte

Za stolom do našeg bila je skupina domaćih ljudi. Mi smo bili jedini turisti, a kada je vlasnik kafića u ulozi konobara Ivica Dadić čuo zašto smo došli, smjesta je skinuo pregaču i ponudio se provesti nas Opuzenom.

– Pripazite na šank, ovo su novinari, pisat će o Opuzenu, idem im pokazati grad – rekao je Ivica društvu, a ono mu je odmah počelo davati savjete što da nam pokaže. – Trg je uređen prije desetak godina, radio ga je arhitekt Nenad Fabjanić. Dobili smo pravu javnu pozornicu za ljetne fešte – priča nam Dadić. Arhitekt Fabjanić za trg u Opuzenu nagrađen je najvišom strukovnom nagradom Društva hrvatskih arhitekata. – Opuzen je malo misto, ovdje živi oko 4000 ljudi, ali je vrlo živopisno. Ima burnu prošlost i zanimljive stanovnike. Područje grada nastalo je taloženjem riječnog materijala uz obalu Neretve. Legenda kaže da je maslinova grana zapela za obalu i tako se tu lagano taložio materijal dok nije nastao poluotok. Vezan je i sa starim mostom iz vremena Austro-Ugarske – priča nam i pokazuje Dadić. Povijest Opuzena vrlo je bogata, seže u razdoblje prvih dana Dubrovačke Republike. Dolazimo do velike kamene klupe.

17.03.2020., Opuzen - Turisticka patrola u Opuzenu. Photo: Milan Sabic/PIXSELL
Foto: Milan Sabic/PIXSELL/Ilustracija

– Ovo je Guinnessovoj knjizi rekorda, to je najveća kamena klupa napravljena iz jednog komada kamena. Ovo je, naravno, brački kamen, izvađen je u jednom komadu. Imamo još jedan zanimljiv kameni spomenik, na rivi. To je obelisk postavljen 1875. godine, u doba Austro-Ugarske, i u njemu je uklesana godina kad se pravila riva, nakon regulacije korita rijeke Neretve. Tada je i car Franjo Josip II. bio u Opuzenu, naš je grad u to vrijeme bio dosta strateški važan – doznajemo od Ivice Dadića. Car Franjo Josip II. odsjeo je u kući obitelji Oman, rezidencijalnom zdanju uz rijeku, u kojem su odsjedali i drugi viđeniji gosti poput slikara Celestina Medovića. Na žalost, Opuzen danas ne raspolaže značajnijim smještajnim kapacitetima.

– Ponuda privatnog smještaja mogla bi biti bolja. Planovi za gradnju hotela postoje, navodno će ga graditi Kinezi, ali nemamo dovoljno apartmana ni kuća za odmor pa su nam gosti uglavnom u tranzitu. Mi smo vam svi više-manje orijentirani na poljoprivredu.

Naša mandarina brendirana je u Hrvatskoj, nekad se moglo dobro živjeti od njih. Može se i sad, ali ne kao prije. Ja sam branitelj i imam u najmu državnu zemlju na kojoj sam posadio mandarine. Morao sam, za svaki slučaj, ako ugostiteljstvo zapne. Čini se da će ova godina pokazati da sam bio u pravu. Ali, samo neka nema korone! – priča Dadić. Mandarine za Opuzen i cijelu dolinu Neretve nisu važne samo zbog zarade, već one cijelom kraju daju imidž.

17.04.2020., Opuzen - Dolina Neretve. Photo: Milan Sabic/PIXSELL
Foto: Milan Sabic/PIXSELL/Ilustracija

Murali gradu daju šarm

Lutanje ulicama Opuzena otvorilo nam je neočekivani svijet. Velik dio oronulih, trošnih i zapuštenih fasada zgrada koje većinom datiraju iz vremena socijalističke gradnje ukrašene su impresivnim muralima nevjerojatno živopisne koloristike i neobičnih motiva, pravim umjetničkim djelima. – Već nekoliko godina dolaze umjetnici iz Hrvatske, ali i iz drugih dijelova svijeta i crtaju grafite. Te stare kuće dobile su šarm, sasvim pristojan i nadasve zanimljiv izgled – govori nam naš vodič Dadić. Riječ je o Street Art Festivalu Zen OpuZen koji je dosad održan pet puta. Tijekom godina nacrtano je 70 murala, grafita i drugih umjetničkih radova na ukupno oko 3000 kvadrata zidova. – Opuzenske fasade najveći su atelje na otvorenom u Hrvatskoj. Kod nas vam ima svega. Evo, tu je gradski park koji je svojedobno napravljen zato što je trebao doći Josip Broz Tito. Tito nije došao, ali park je ostao – priča Dadić. Ugostiteljstvom se bavi više od desetljeća, i kaže da je problem što sezona traje kratko i kada nema korone. – Očekujem da će se ljudi ipak okupiti na feštama koje ćemo organizirati – ističe Dadić.

U Opuzenu se organizira Festival zabavne glazbe, svakog ljeta održava se tradicionalna Neretvanska brudetijada koja opuzenski gradski trg pretvara u najveću kuhinju na otvorenom. – Naša Brudetijada najbolja je na Jadranu, to će vam reći svatko tko je na njoj bio. Opuzenci su poznati po feštama i ludim zabavama. Recimo, na Starom mostu se tradicionalno organizira 'Ćikarijada', svjetsko prvenstvo bacanja ćikara u dalj. Ozbiljni se tu rezultati postižu, pobjednik je prošle godine bacio 75 metara – poziva nas domaćin Ivica Dadić da i tijekom ljeta svratimo. Na odlasku obvezno stajemo na jedan od štandova na daleko poznatoj “Voćnoj magistrali”. Ne može se doći u Opuzen i otići bez domaćih mandarina, lubenice, soka od šipka ili suhih smokava. Nečega uvijek ima.

Jeste li znali?

Ženski maraton lađa počinjao je u Opuzenu, a završavao u Metkoviću. Žene su, za razliku od muškaraca, veslale – uzvodno. To nije slučajno. Kroz povijest žene su “lancale” lađe Neretvom, odnosno lancima ih vukle s obale uzvodno, a muškarci su sjedili u njima i pazili na teret

PLUS

MANDARINE Zaštitni su znak doline Neretve i Opuzena, grada u srcu doline. “Voćna magistrala”, prepoznatljiva tržnica uz Jadransku magistralu na ulazu u Opuzen

MINUS

SMJEŠTAJ Idealan položaj između primorja i zaleđa, no blizina mora mogla bi se bolje iskoristiti. Opuzenu nedostaje smještajnih kapaciteta, a nema ni dovoljno kvalitetnih restorana

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije