– Ne odustajte od romantičnosti. Poljubac može biti jedno od posebnijih iskustava između dvoje ljudi, a razumijevanje poljupca može pomoći u poboljšanju svakog trenutka tijekom ljubljenja – piše Sheril Kirshenbaum u svojoj knjizi "The Science of Kissing: What Our lips are telling us?" u kojoj otkriva odgovore na neka zanimljiva pitanja o poljupcima koje sigurno niste znali...
Ljubljenje nije samo kemija. Najbolji poljubac mogu iskusiti ljudi u dubokim emocionalnim vezama prožetim povjerenjem i sigurnošću. Jer, osoba koja vas najbolje poznaje jako dobro zna i što volite. "Veličanstveni poljubac u sebi sadržava razumijevanje i potrebe voljene osobe", smatra Sheril.
Ljubljenje dolazi prirodno, ali tehnika evoluira. Smatra se da je ljubljenje urođeno ljudima jer ga prakticiraju od rođenja. Međutim, tijekom godina učimo iz života i filmova i prilagođavamo svoju tehniku. Partneri nam postaju učitelji. "Ipak tehnika neće biti zadovoljavajuća ako se ne opustite i ne uživate", piše Sheril.
Sjećamo se prvog poljupca. Jedno je od objašnjenja zašto je tako lako prisjetiti se prvog poljupca činjenica da nas je on uveo u svijet seksualnosti. Većina ga se ljudi sjeća do kraja života, a mnoge žene intenzivnije ga pamte nego prvi seks. "Poljubac bi trebao biti test na podsvjesnoj razini kako nas osoba doživljava i može li veza s njom uspjeti."
Muškarci "to" vole s jezikom. Za razliku od žena, muškarci vole otvorene poljupce koji uključuju i jezik, dok se žene često žale na to. No postoji i znanstveno objašnjenje "mokrih" poljubaca: ženama prenose male količine hormona zaduženih za podizanje libida koji se prenose slinom. "Ljubi li muškarac ženu dulje vrijeme, njen će libido rasti zahvaljujući njegovim poljupcima".
I lagani dodir uzbuđuje. U mozgu je prilično veliko područje koje aktiviraju naše usnice, pa za raspirivanje strasti nisu uvijek potrebni žestoki poljupci. "Samo lagani dodir usnama stimulira veliki dio mozga. Riječ je o području većem od onoga koje je zaduženo za procesuiranje informacija koje dolaze s genitalnog područja", objašnjava Sheril Kirshenbaum.
