Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Tvrde stručnjaci

Pitate se kada na godišnji odmor? Treba ga uzeti prije nego se pojave prvi znakovi umora

Shutterstock
25.02.2021.
u 07:00

Bolje je uzeti nekoliko kraćih odmora nego manji broj duljih, pokazala su ispitivanja.

Često razmišljate o tome kako biste voljeli nekoliko slobodnih dana kako biste se mogli barem na kratko posvetiti sebi i odmoriti? Imate još starog godišnjeg? Možda je sada pravo vrijeme da ga iskoristite. 

Stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako je važno ne dopustiti samome sebi da pregorite od posla i stresa. "Odmaranje je prekidanje, usporavanje ili promjena aktivnosti radi obnavljanja funkcionalne sposobnosti organizma. Pri tome su važna 4 elementa: vremenski raspored odmora, trajanje odmora, broj odmora te oblik odmora. Oporavak je brži što je rad u fazi umora ranije prekinut." 

To znači da je jako bitno otići na odmor prije nego se pojave prvi znakovi umora. Bolje je uzeti nekoliko kraćih odmora nego manji broj duljih, pokazala su ispitivanja, ali imajte na umu da odmor ne smije trajati prekratko jer u tom slučaju neće doći do potpunog oporavka organizma.

Preporučuju da se koristi oko 10 dana godišnjeg odjednom jer je toliko organizmu potrebno da se obnovi i napuni pozitivnom energijom. "Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme za kojeg može doći do potpunog oporavka organizma i nakupljanja snage za nastavak rada. Također se preporučuje svaka tri mjeseca uzeti kraći odmor od nekoliko dana ili jedan duži odmor od najmanje 7 dana nakon 6 mjeseci neprekinutog rada."

Kod većina ljudi pokazalo se da više od 30 dana godišnjeg u komadu ima i negativan učinak na radnu sposobnost. U tom slučaju, kada se vratite na posao, trebat će vam puno duži period prilagodbe i motivacija za rad će u početku biti znatno manja nego inače.

Znate li čemu služi zaštitni čep na ulju? Ovaj video postao viralni hit!

O tome kakav ćete odmor imati, aktivan ili pasivan, ovisi i kojim se poslom bavite te kako provodite inače većinu svog vremena. "Pasivni je odmor koristan kod jednostavnih, a teških poslova jer se na taj način najbolje odmaraju mišićne skupine koje su za vrijeme rada opterećene. Spavanje je više od običnog pasivnog oblika odmaranja i neophodno je u minimalnom trajanju 6 do 7 sati dnevno. Spavanjem se nadoknađuje potrošena energija i osigurava normalna funkcija organizma. Aktivni je odmor pogodan kod lakših poslova, a naročito nakon pretežno intelektualnog rada. Provodi se razgibavanjem, šetnjama, sportskim aktivnostima..."

Kako prepoznati radi li se kroničnom ili akutnom umoru? "Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na radni učinak. S obzirom na vrstu rada, umor može biti psihička, kao posljedica intelektualnog rada, ili tjelesna pojava, kao posljedica fizičkog opterećenja pojedinih mišićnih skupina ili čitavog tijela (opći umor). S obzirom na brzinu nastajanja, razlikujemo akutni i kronični umor. Prve znakove umora često je teško objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora neprimjetno se nagomilavaju i pokazuju tek nakon duljeg vremena", kažu.

Subjektivni znakovi umora na poslu su: opadanje kritičnosti u radu, slabljenje pozornosti, promjena ponašanja i raspoloženja. S druge strane, objektivni znakovi su: smanjeni radni učinak, spontani prekidi radne aktivnosti, učestalom mijenjanja brzine rada, funkcionalne promjene različitih organa (povećana potrošnja energetskih rezerva), poremećaji psihomotorne spretnosti (slabija koordinacija pokreta, pojava suvišnih pokreta tijekom obavljanja rada). 

Za kraj kažu da se godišnjeg odmora ne biste trebali odreći ni pod koju cijenu, koristite ga racionalno kako se ne bi pretvorio u svoju suprotnost. 

U Zagrebu počelo masovno cijepljenje: Mnogi liječnicima prijete jer žele što prije doći na red

U zamjenu za cjepivo: Filipini nude tisuće zdravstvenih djelatnika Britaniji i Njemačkoj

1/3
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije