Uskrs, poput i svih velikih blagdana, ima određene tradicije koje se svake godine rade. Iako danas većina ljudi Uskrs povezuje sa šarenim pisanicama, šunkom, jajima i čokoladama, a sve te tradicije imaju svoj početak i originalno značenje. Donosimo vam zanimljive činjenice o Uskrsu koje vjerojatno niste znali.
Pisanice su se bojale kako bi predstavljale Kristovu krv. Nekada su pisanice bile bojane samo crvenom bojom te su se nosile na blagoslov kako bi predstavljale Kristovu muku i krv, a sada je to samo zabava za obitelj i izražavanje kreativnosti.
Bojanje pisanica započelo je u Ukrajini. Koristili su se vosak i boja, a cijeli proces zvao se pysanka.
Darivanje pisanica je znak novog života u mnogim zemljama. Jaje simbolizira novi život, plodnost i ponovno rođenje, a njegov okrugli oblik također simbolizira zemlju i povezanost s prirodom.
Pogledajte hit recept Zagrepčanke za kruh koji svakome uspije:
Najpopularnija čokolada ua Uskrs je čokoladni zec, a 76 posto osoba čokoladu jede od ušiju.
Čak sedamdeset posto kupljenih uskršnjih slatkiša je čokolada.
Hrvatska prosječno potroši 1,6 milijardi kuna godišnje na Uskrs.
Ideja o uskrsnom zecu i darivanju pisanica potekla je iz Njemačke tijekom Srednjeg vijeka, to jest u 16. stoljeću.
Svake godine proizvede se oko 90 milijuna uskrsnih čokoladnih zečića.
Najveće čokoladno jaje proizvedeno je u Italiji 2011. Bilo je visoko 10,39 metara, a težilo je 7200 kilograma. Bilo je više od žirafe i teže od slona.
Većina crkvi kiti se bijelim ljiljanima na Uskrs koji su također jedan od simbola ovog blagdana.
Šunka je stigla na uskrsni stol još prije izuma hladnjaka. Sušena i dimljena postala bi taman na proljeće nakon zimske svinjokolje.
U Hrvatskoj su pronađena glinena jaja u grobovima starih naroda, još prije dolaska Hrvata.
Crne pisanice karakteristične su za Međimurje, a boja se dobivala od bobica bazge ili čađe.
Od 2008. pisanica u Hrvatskoj ima status nematerijalnog dobra.
Pogledajte koliko Zagrepčani poznaju stare purgerske riječi:
