Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 8
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DRUŠTVENE RAZLIKE

Ove stvari nekada su bile rezervirane za siromašnije, a danas su apsolutni hit

Getty Images/Instagram Converse
18.10.2019.
u 09:26

Razlike između bogatih i siromašnih oduvijek su prisutne u društvima, a uvelike se razlikuju i njihove potrošačke košarice

Vožnja biciklom na posao, crni ili polubijeli kruh, starke i traperice, danas su must have za svakog hipstera koji drži do sebe, no ne baš tako davno to se smatralo stvarima i namirnicama za siromašnije.   

Traperice su nekada bile samo u ormarima radničke klase, a danas ih odijevaju i ljudi na službenim sastancima ili pak crvenim tepisima. Prvi model dizajnirao je 1873. godine Jacob Davies na molbu jedne od svojih klijentica koja ga je zamolila da za njezina supruga napravi čvrste hlače koje se neće brzo raspasti. Kada je to postigao uporabom trapera, kontaktirao je Levija Straussa kojem je predložio da izum patentiraju. Ubrzo su započeli s proizvodnjom i prodajom ovih hlača koje su radnici obožavali zbog njihove izdržljivosti

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Monday uniform but on a Tuesday. 📷: @katarinavidd

A post shared by Levi's (@levis) on

Svoje mjesto u modnoj povijesti započele su kao hlače za radnike koji se bave teškim fizičkim poslovima, a danas se mogu pronaći u baš svim ormarima. Traperice su toliko popularne da bez problema dostižu i cijenu višu od tisuću eura za kolekcionarske modele. Primjerice, jedan od najpopularnijih brendova na svijetu, talijanski Gucci, u svojoj novoj kolekciji nudi više modela traperica po 2200 eura. 

Sličnu sudbinu doživjele su i All Star tenisice, tj. starke. Kada je 1908. godine Marquis Mills osnovao tvrtku Converse za proizvodnju cipela od gume, vjerojatno se nije nadao popularnosti i svjetskom uspjehu koji danas imaju njegove tenisice. Započeli su s proizvodnjom gumenih papuča niske cijene koje su bile izrazito popularne među onima slabije kupovne moći zbog svoje kvalitete i izdržljivosti, pa ih nije trebalo često mijenjati. Megapopularne postale su kada je u njihovu trgovinu ušetao Chuck Taylor, tadašnji košarkaš koji je tražio da naprave tenisice specijalno za njega, što su i učinili. Česte utakmice bile su dovoljno da javnost zamijeti i poželi neobične tenisice. 

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

We make the shoe. You make the stories. #InMyConverse

A post shared by Converse (@converse) on

Taylor je poslužio kao ambasador brenda koji je ubrzo postao planetarno popularan, a Converse mu se zahvalio tako što je od 1932. godine pa do sada na svaki model visokih tenisica otisnut i njegov potpis. Converse je tako od male tvrtke za proizvodnju gumenih papuča postao jedan od najpopularnijih brendova obuće koji surađuje s nekim od najboljih dizajnera svijeta pa je tako kolekcija tenisica nastala u suradnji s Comme des Garcons ubrzo rasprodana iako su prodavane po visokoj cijeni od 140 dolara. Moguće je dizajnirati i vlastiti model, za što će biti potrebno izdvojiti oko 100 dolara

Poderana odjeća s rupama nekada se povezivala sa siromašnijim slojem, a američki reper Kanye West upravo je takvu odjeću popularizirao svojim brendom Yeezy. Njegovim fanovima nije smetala ni cijena od 2243 dolara, koliko je stajao jedan od džempera iz druge kolekcije. 

Uz neki od komada iz kolekcije Yeezy neki su možda iskombinirali još jedan modni detalj koji je prije bio rezerviran za one plićeg džepa – mrežastu vrećicu

 

Ove torbice koristile su se samo kao vrećice za trgovinu, a bile su i izrazito jeftine pa su ih oni siromašniji koristili kao torbe. Prije dvije godine ovaj trend ušuljao se na police highstreet brendova poput Manga i Zare, gdje je postao jedan od najtraženijih ljetnih komada. 

Kao kod odabira odjeće, tako dubina džepa igra važnu ulogu i kod odabira namirnica koje unosimo u svoje tijelo. Oni koji imaju veći budžet za prehranu neće štedjeti na ukusnim i zdravim namirnicama.

Svejedno, neke od jeftinih namirnica toliko su nutritivno bogate da su se bez problema uvukle u kuhinje čak i onih najbogatijih. Jedna od njih je i plava riba koja se u Hrvatskoj može nabaviti bez većih problema, a jednako je možemo pronaći na tanjurima siromašnih kao i u menijima renomiranih restorana.

– Plava riba zdravija je od bijele. Količina masnih kiselina i nutritivnih svojstava koju obuhvaća plava riba izrazito je specifična, to se ne može pronaći ni u jednoj drugoj namirnici, a nije nužno skupa. Dobar primjer za to je srdela koja je još uvijek cjenovno izrazito prihvatljiva, a jedna je od najboljih riba – rekla je Darija Vranešić Bender, profesorica dijetoterapije i kliničke prehrane na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a dodala je i kako je plava riba lako stigla do tanjura bogatih kada je toliko zdrava

Foto: Getty Images

Jedan od prehrambenih artikala oko kojeg se lome koplja svakako je i crni kruh koji je nekada davno bio rezerviran samo za one koji si nisu mogli priuštiti bijelo pšenično brašno, a sada je cjenovno skuplji u pekarama i trgovinama. Vranešić Bender nam je potvrdila kako je crni kruh zdraviji od onog bijelog pa tako ne čudi da ovo više nije hrana samo za siromašne. 

Zanimljiv je i fenomen magarećeg mlijeka koje posljednjih godina slovi kao jedna od najzdravijih namirnica. Prije je bila dostupno samo sirotinji koja je magarce koristila za obradu zemlje, a sada je ova izvanredno bogata namirnica postala toliko popularna da jedna litra može doseći i vrtoglavu cijenu od 300 kuna. U Hrvatskoj nema puno gospodarstava koje se bave uzgojem magaraca, pa tako mlijeko nije lako dostupno prosječnom građaninu. 

– Magareće mlijeko prije je bio samo nusprodukt jer se životinja koristila samo za prenošenje tereta. Kada su napravljena istraživanja koja su pokazala izvanredna svojstva mlijeka, prestalo se smatrati mlijekom za siromašne. Sada visoku cijenu određuje i to što više nema toliko životinja koliko ih je bilo prije, pa se do mlijeka dolazi teže, a njegova proizvodnja nikada nije postala velika već se zadržala u manjim okvirima, čime se zadržava visoka kvaliteta mlijeka – kazala je Vranešić Bender. 

Foto: Getty Images

To da su oni siromašniji možda zdravije živjeli, može potvrditi i činjenica da su se ljudi češće, i ne misleći o tome, bavili tjelovježbom. 

Kupnja automobila sama po sebi velik je trošak kojem se još moraju nadodati cijene goriva i redovitog održavanja, popravaka. Upravo iz ovog razloga, vožnja biciklom na posao prije je bila jednostavna metoda uštede novca, a sada je izrazito popularna. Malo jutarnje tjelovježbe nije naodmet jer potiče organizam na aktivan rad, razbistruje um i još omogućuje brže kretanje u slučaju jutarnjih gužvi pa tako na mogu odoljeti vožnji biciklom čak ni oni koji si mogu priuštiti drugi oblik prijevoza. Svaki hipster koji drži do sebe redije će se voziti biciklom nego automobilom.

Na sve ovo valja nadodati i trend recikliranja. Dok se nekada to povezivalo sa siromašnijim slojem koji stvari nosi i koristi dok se potpuno ne raspadnu, danas je pitanje reciklaže stvar ekologije i pristojnosti prema svijetu u kojem živimo.

Vole li Zagrepčani razgovarati sa svojim vozačima Ubera? 

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar Proleter
Proleter
11:17 18.10.2019.

Šta je to hipister?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije