Oralni karcinom ili karcinom usne šupljine je zloćudna bolest koja zahvaća sluznicu usta. Većinom se javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi, no u posljednje vrijeme sve je veći broj novooboljelih u mlađoj populaciji koji nisu izloženi glavnim čimbenicima rizika poput alkohola i duhana. Može se pojaviti na bilo kojem mjestu na sluznici usne šupljine. Ipak, postoje mjesta koja imaju veći rizik za nastanak prekanceroznih i kanceroznih promjena i nazivaju se visokorizičnim područjima – tzv. oblik “potkove” (donja usnica, sluznica donjeg zubnog mesa, stražnji dio zubnog mesa iza zuba, nepčani lukovi, sluznica donje strane jezika i postranični dio jezika, sluznica dna usne šupljine).
Danas je oralni karcinom bolest još uvijek nepoznate etiologije. Osim spomenute povezanosti s konzumacijom alkohola (pivo, vino, žestoka pića) i pušenjem cigareta, ostali mogući uzroci koji imaju ulogu u nastanku oralnog karcinoma su virusi (Humani papiloma virusi), žvakanje i šmrkanje duhana, dugotrajna mehanička iritacija (kariozni zubi, oštri zubni ispuni, loše prilagođena zubna proteza), loša oralna higijena, tekućine za ispiranje usne šupljine s alkoholom.
Rani znakovi oralnog karcinoma
Oralni karcinom u najranijem stadiju nema nikakvih simptoma i ne boli. To je jedan od glavnih razloga njegovog kasnog otkrivanja. Pacijenti najčešće dolaze doktoru dentalne medicine i/ili doktoru medicine kada imaju prisutne simptome u usnoj šupljini, a to je u većini slučajeva znak uznapredovale bolesti. Simptomi uznapredovale bolesti su neugoda i peckanje, “ranice” na sluznici koje ne cijele tijekom 14 dana, pomičnost zuba, krvarenje, otežano gutanje, odbojnost prema jelu, bol u uhu, promuklost, ograničena pokretljivost čeljusti, promijena ili gubitak osjeta u dijelu lica, pojava jednog ili više vratnih limfnih čvorova. Iz navedenih razloga, danas se ulažu veliki napori u senzibilizaciji struke i javnosti o ovoj problematici.
Jednostavan pregled može spasiti život
Doktori dentalne medicine su najčešće u kontaktu sa sluznicom i cilj ih je potaknuti na pregled čitave sluznice usne šupljine prije ili nakon redovnih stomatoloških tretmana, bez obzira da li pacijent ima tegobe ili ne. Takav jednostavan, neinvazivan i bezbolan pregled u trajanju od 1 do 2 minute ne opterećuje dodatno dokotra dentalne medicine, a može spasiti život pacijenta. Posebnu pozornost trebaju usmjeriti na visokorizične skupine, to su muškarci stariji od 40 godina koji redovito konzumiraju alkohol i cigarete. Promjene na sluznici koje nas trebaju zabrinuti su crvene boje, bijele boje, miješane bijelocrvene lezije i svaka “ranica” koja ne cijeli u razdoblju od 14 dana. Nakon tog vremenskog perioda pacijenta se mora uputiti na daljnju specijalističku obradu (specijalisti oralne medicine, oralne kirurgije i/ili maksilofacijalne kirurgije) jer gubitak vremena do postavljanja točne dijagnoze može utjecati na širenje bolesti čime se smanjuje stupanj preživljenja i kvaliteta života pojedinca.
Važna suradnja liječnika, pacijenta I medija
Promjena dosadašnjih negativnih trendova velike smrtnosti oralnog karcinoma zahtjeva međusobnu suradnju liječnika, pacijenata i medija. Doktori dentalne medicine i/ili doktori medicine trebaju biti svjesni svoje važne uloge u ranom otkrivanju ove zloćudne bolesti. Trebaju biti edukatori svojim pacijentima o ranim simptomima i znakovima bolesti kao i promotori prestanka pušenja i konzumacije alkohola. Pacijenti također posjeduju odgovornost u brizi za vlastito zdravlje. Moraju odlaziti na redovite kontrolne stomatološke preglede kako bi se svaka potencijalno zloćudna promjena detektirala u lokaliziranom stadiju prije pojave simptoma kada je moguće njeno izlječenje. Mediji su nam veliki saveznici u podizanju postojeće slabe razine informiranosti. Zajednički i koordinirani postupci liječnika, pacijenata i medija zasigurno će doprinijeti smanjenju incidencije oralnog karcinoma.
Ana Glavina, dr. med. dent. Radna skupina za multidisciplinarnu suradnju Ministarstva zdravstva
