Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 190
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
DIJANA ZADRAVEC

Neuroznanost će omogućiti i liječenje zavisti

Dijana Zadravec
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
1/8
16.05.2018.
u 19:20

Istraživanja mozga omogućit će poboljšanje ljudi i ispravljanje ljudskih nesavršenosti, a moždani implantati vraćat će pak pamćenje oboljelima od Alzheimera...

Mističnost je jedan od magneta koji oduvijek privlači ljude, a ljudski mozak unatoč svim naporima znanosti i dalje je mističan, neistražen organ koji fascinira svojim mogućnostima. Neuroznanost će u budućnosti nuditi neslućene, danas nezamislive mogućnosti, a da bi se mozak ipak što više demistificirao, trude se i neuroradiolozi koji prvi svojom moćnom opremom (magnetskim rezonancijama) zavire u ljudski mozak u slučaju bolesti, ali i u znanstveno-istraživačke svrhe.

Doc. dr. sc Dijana Zadravec, neuroradiologinja i v. d. predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice te zamjenica ravnatelja, jedna je od onih koja hrvatsku neuroradiologiju želi povezati sa svjetskom. Zato od 21. do 23. svibnja u Dubrovniku organizira znanstveno-stručni skup “Radiološka akademija 2018.” na kojem će svjetski poznati stručnjaci iz osam zemalja izlagati na temu radiologije glave i vrata, dijagnostičke i intervencijske neuroradiologije te dentalne radiologije. Znanstveni skup o takvim temama na tako visokoj razini, kaže D. Zadravec, dosad u Hrvatskoj nije organiziran; predavanja će držati prof. Marion Smits iz Nizozemske, kliničarka i znanstvenica čiji je uži interes funkcionalni MR, a koja je ujedno i predsjednica ovogodišnjeg kongresa Europskog društva neuroradiologa u rujnu u Rotterdamu; prof. Roberto Maroldi, jedno od najpoznatijih imena radiologije glave i vrata iz Italije; prof. Suresh Mukherji sa Sveučilišta Michigan te drugi znanstvenici i ugledni profesori i liječnici iz Finske, Belgije, Turske, Slovenije i, naravno, Hrvatske.

Poboljšanje ljudi nije utopija

– Cilj konferencije nije samo predstaviti nova znanja nego networking i suradnja s renomiranim svjetskim liječnicima i znanstvenicima, kao i uspostavljanje dobre baze za međunarodne razmjene kako bi naši mladi neuroradiolozi mogli učiti u svjetskim istraživačkim centrima – rekla je D. Zadravec koja je kontakte s neuroradiološkom elitom stvorila za vrijeme stjecanja europske diplome iz neuroradiologije od 2014. do 2016. godine, a u ožujku i na Tajvanu gdje je kao moderatorica sudjelovala na Svjetskom neuroradiološkom kongresu. Svjetski znanstveno-istraživački centri i poznate bolnice u odnosu na hrvatske nisu bolji jer su tamošnji liječnici obrazovaniji nego zato što rade na modernijoj i skupljoj opremi.

– U Los Angelesu, a Amerika je meka neuroznanosti, prof. Meng Law sa suradnicima radi istraživanja na aparatu od 7 tesla. Srela sam kolege koji imaju po 14 MR uređaja u svojim ustanovama. U Hrvatskoj su MR uređaji manje snage polja, većinom 1,5 tesla i upotrebljavaju se u dijagnostičke svrhe. Za razvoj i modernizaciju znanstveno-istraživačke djelatnosti potrebni su uređaji od barem 3 tesla i naša je namjera kroz buduće projekte sredstvima EU osigurati najvećim kliničkim centrima u Zagrebu najsuvremeniju opremu kako bismo mogli pratiti korak s neuroznanošću i istraživanjima mozga, koja će u sljedećem desetljeću biti vrlo intenzivna – najavila je neuroradiologinja.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Objasnila je što zapravo znači i omogućava veća snaga polja magneta. Aparati manje snage polja bazirani su na morfološkim promjenama mozga, detekciji i diferencijaciji patološkog procesa, dok aparati veće snage polja sa sofisticiranim softverima omogućuju ulaženje i u samu funkciju mozga. Zato i omogućavaju istraživanja koja će dovesti do liječenja, primjerice, Alzheimera i drugih neuroloških bolesti uz pomoć moždanih implantanata kojima će se poboljšati pamćenje oboljelima.

– Neuroznanost će u budućnosti omogućiti i poboljšanje ljudi, a pod time mislim na pokušaj nadilaženja sadašnjih ljudskih ograničenja, bilo prirodnim ili umjetnim metodama. Tehnologije će se koristiti kako bi se odredile i modificirale ljudske karakteristike i kapaciteti bez obzira na to rezultira li ta promjena karakteristikama ili kapacitetima koji će biti iznad trenutačno ljudima poznatih. Bila bih sretna kada bismo ljude u budućnosti moždanim implantatom mogli liječiti od zavisti ili negativnih karakternih osobina – poručila je mlada liječnica.

Je li to samo ironija ili će tako nešto zaista biti moguće?

– Poboljšanje ljudi nije utopija, znanstvenici već rade na tome. Google, Amazon i Apple investirali su milijarde dolara u takva istraživanja. Vjerujem da će u idućih desetak godina neuroznanstvenici biti uključeni u razvoj novih tehnologija kojima će se poboljšavati ljudski mozak, pa i u smislu liječenja negativnih osobina – objasnila je. Dakle, neuroznanost će tako nešto moći omogućiti, ali pitanje je etičkog okvira – koliko će zahvati u ljudski mozak i poboljšanje ljudskih osobina biti prihvatljivi i regulirani.

Problemi s Komorom

– Neuroradiologija kao zasebna grana radiologije u Europi postoji od 1969. godine. Mi smo tek prošle godine osnovali Hrvatsko neuroradiološko društvo, i to upravo zato što neuroradiologija mora pratiti napredak neuroznanosti. Odvajanje neuroradiologije od radiologije nema za cilj uništiti specijalnost, nego povećati osnovno znanje i stvoriti mostove između srodnih struka. Neuroradiologija, neurokirurgija i neurologija moraju biti objedinjeni i u uskoj suradnji s biologijom, genetikom, epigenetikom, nanotehnologijom, intenzivnom njegom i farmakologijom i dr. kako bi se dobila zajednička bazična obuka iz neuroznanosti. Neuroradiolog mora biti i kliničar s izvanrednim znanjem iz neuroznanosti, mora ovladati tehnikama, dobro poznavati indikacije svih procedura i mora biti onaj koji upućuje pacijenta na pretragu. Neuroradiolog će imati i novu, etičku odgovornost – istaknula je. Međutim, trebalo je slomiti velike otpore da bi se neuroradiologija izdvojila kao zasebno društvo.

– Stručne organizacije poput Hrvatskog radiološkog društva često baštine način rada i promišljanja o struci iz bivšeg sustava, inzistirajući na jedinstvu mišljenja, prikazujući se progresivnima, a opstrukcijom različitosti koče kvalitetan razvoj – naznačila je naša sugovornica. No izgleda da je kočnica glavni alat i Hrvatske liječničke komore. Dijana Zadravec, naime, posljednjih je dana prozvana da mjesecima radi bez liječničke licencije. Što se dogodilo?

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

– Imam sve potrebne uvjete za obnovu licencije. Čak četiri puta premašujem broj potrebnih bodova. Liječnička komora koja je zadužena za postupak obnavljanja licencija taj postupak provodi na nedorečen način. Zabrinjava činjenica da je Komora donosila interne akte za koje je upravni nadzor Ministarstva zdravstva prošle godine utvrdio nezakonitosti i neusklađenost s višim aktima državne vlasti. O zahtjevu za obnovu licencije odlučuje predsjednik Komore, a ako zahtjev odbije, žalba se upućuje Izvršnom odboru Komore čiji je predsjednik opet – predsjednik Komore. Manjkav komorski informacijski sustav (jer kako objasniti činjenicu da, nakon što sam nekoliko puta intervenirala da Komora ispravi moju netočno unesenu e-mail adresu, to ni do danas nisu učinili) podložan je manipulacijama. Komoru vode ljudi od kojih neki imaju optužbe za neprofesionalno liječenje, s opomenom pred otkaz zbog otkrivanja podataka, a dio im pravnih poslova obavljaju ljudi koji su bili osuđeni na kaznu zatvora zbog mita. Ako tome pridodamo da HLK osniva poduzeća (Aorta d.o.o.) koja se bave iznajmljivanjem apartmana po centru Zagrebu i ugovara prodaju i servis automobila, možda je vrijeme da se revidira pravni okvir djelovanja takvih organizacija koje se sve više udaljavaju od svoje osnovne zadaće – upozorava D. Zadravec. HLK se, nastavila je, u javnosti voli promovirati kao organizacija koja štiti interese svih liječnika, a zapravo koristi obvezno članstvo za ostvarivanje interesa nekolicine.

– Upitno je i preispitivanje kompetencija ljudi koji se bave visokom znanošću od raznih komora, agencija i sl. čime se dovodi u pitanje legitimitet visokoškolskog sustava obrazovanja. Vjerujem da će HLK i dr. Goluža koji su pokazali iznimno razumijevanje i uložili dodatni napor za dr. Sanju Milanović (suprugu bivšeg premijera i predsjednika SDP-a) i obnovili joj licenciju nakon što je sedam godina radila bez nje, u jednako pozitivnom ozračju riješiti i moje tromjesečno kašnjenje podnošenja zahtjeva za obnovu uz sve ispunjene uvjete – zaključila je Dijana Zadravec. 

Komentara 2

Avatar Prom_Jedan
Prom_Jedan
04:33 17.05.2018.

Neće biti boljeg tržišta od rvacke gdje je broj zavidnih međusobno rvata katolika poveći postotak 👍

NE
Nemanampomoći
16:16 17.05.2018.

A novinarka je tzv Ava Karabatić hrvatskog novinarstva. Toliko o obima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije