Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 93
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zdravstveno stanje nacije

Svakih sat i 20 minuta u Hrvatskoj netko umre od moždanog udara

Moždani udar
Foto: Thinkstock
1/4
16.10.2017.
u 22:40

Jesu li Hrvati sve bolesniji ili samo sve više troše lijekove i odlaze na bolovanje? Podaci pokazuju da nas zdravlje nacije treba brinuti

Kod svojeg obiteljskog liječnika prošle godine bilo je 78 posto građana Hrvatske, najčešća utvrđena dijagnoza su bolesti dišnog sustava, a iza nje s 1,1 milijuna slučajeva su bolesti mišićno-koštanog sustava. Upravo je ta dijagnoza najčešći razlog bolovanja koja su u prvih šest mjeseci ove godine porasla ukupno za pola milijuna radnih dana, što je pak koštalo više od 90 milijuna kuna.

Hospitalizacije zbog alkohola

U danima je to konkretno ovako: u prvih šest mjeseci ove godine na bolovanju smo ukupno 7,818.871 radni dan, što znači da je svaki aktivni odnosno zaposleni osiguranik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bio na bolovanju više od pet radnih dana. Iza spomenutih dijagnoza bolesti dišnog sustava (1,534.936 utvrđenih dijagnoza) i 1,1 milijun bolesti mišićno-koštanog sustava, najčešća utvrđena dijagnoza kod liječnika primarne zdravstvene zaštite su bolesti srca i krvnih žila.

Dakle, dijagnozu za neku bolest srca i krvnih žila lani je dobilo više od milijun pacijenata, ukupno je 357.583 ljudi do 65 godina bilo hospitalizirano, 315 tisuća ljudi u Hrvatskoj boluje od dijabetesa, moždani udar dvostruko je češći od europskog prosjeka, smrtnost od raka raste, a zadnji podatak o pojavnosti iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo imaju iz 2014. godine kada je bilo 500 oboljelih na sto tisuća stanovnika. Od spomenutog broja onih koji su lani završili u bolnici, najčešće je to bilo zbog raka i tumora, cirkulacijskih bolesti i duševnih poremećaja. Tako u izvještaju spomenutog Zavoda stoji da je gotovo svaki četvrti dan bolničkog liječenja prošle godine korišten za skupinu mentalnih poremećaja, pri čemu prednjači hospitalizacija zbog alkohola.

U Hrvatskoj je o alkoholu ovisno oko 250 tisuća ljudi, a kako kaže prof. prim. dr. sc. Igor Filipčić, nekakav alkohol, prema istraživanju, kod nas konzumira 73% odraslih stanovnika.

- Ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poput alkohola ili nikotina, značajan je i raširen javnozdravstveni i sociopatološki problem dugo prisutan kod nas, a ovisnost o određenim oblicima ponašanja, poput kockanja, u posljednje vrijeme sve više privlači pozornost kliničara i istraživača u području mentalnog zdravlja. U svim dobnim skupinama prevalencija konzumacije alkohola bila je iznad 60 posto. Možemo dodati i podatke Svjetske zdravstvene organizacije sadržane u globalnom izvješću o alkoholu i zdravlju prema kojima više od 3,3 milijuna ljudi umire svake godine od posljedica uzrokovanih rizičnom konzumacijom alkohola. Treba tim podacima dodati i novije oblike ovisnosti, prije svega ovisnost o kockanju kao zasad jedinu formalno priznatu ovisnost o određenom obliku ponašanja.

Epidemiološki podaci o prevalenciji problemskog i patološkog kockanja u općoj populaciji najčešće iznose između 0,5 i 2%, ovisno o metodologiji istraživanja. Tako velik broj osoba zahvaćenih tom problematikom nameće potrebu adekvatnog provođenja postojećih i razvijanja novih učinkovitih terapijskih sustava koji podrazumijevaju provođenje ciljano strukturiranih programa, dijelom u bolnicama, a dijelom izvanbolnički - govori dr. Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan gdje su formirane dnevne bolnice za liječenje ovisnosti o alkoholu, kocki, internetu i videoigrama.

Nakon mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom, slijede shizofrenija i depresija. Gotovo svaki deseti odrasli stanovnik Hrvatske pati od nekog depresivnog poremećaja, oko 80 tisuća ljudi ima neki oblik demencije, ponajviše Alzheimerovu bolest koja će, s obzirom na starenje stanovništva, biti još učestalija dijagnoza. Do kraja desetljeća, kako nam je rekao prof. dr. sc. Vlado Jukić, depresija će nakon srčanih bolesti biti druga najčešća bolest, a već sada od nekog depresivnog poremećaja pati svaki deseti odrasli stanovnik Hrvatske. Nadalje, neki oblik demencije, ponajprije Alzheimerovu bolest, ima oko 80 tisuća ljudi, što će, s obzirom na demografsku strukturu, i dalje samo rasti. Raste i rast će i pojavnost moždanih udara, što je najčešća neurološka bolest i uzrok invalidnosti kod nas, a prevalencija je, kako kaže doc. dr. sc. Silvio Bašić, gotovo dvostruko veća od europskog prosjeka i primjerice tri puta veća nego u Italiji.

Izloženost nadriliječnicima

- Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su od neke vrste moždanog udara u 2016. umrla 6594 bolesnika, odnosno statistički gledano prošle je godine u našoj zemlji svakih sat i dvadeset minuta umrla jedna osoba od moždanog udara! Po zadnjim dostupnim podacima iz 2014., ukupan broj novooboljelih od moždanog udara bio je nešto veći od 15.000, što znači da je gotovo svakih pola sata u 2014. jedna osoba u RH doživjela moždani udar prvi put u životu! među njih nismo ubrojili bolesnike koji su moždani udar doživjeli više puta u životu – govori dr. Bašić, pročelnik Zavoda za neurologiju Kliničke bolnice Dubrava, poručujući da se danas moždani udar može uspješno liječiti trombolizom, ali samo dođe li se na vrijeme u bolnicu.

Doći na vrijeme pri takvoj dijagnozi znači tri do četiri i pol sata nakon simptoma, što se produljuje na šest sati ako se radi o liječenju mehaničkim uklanjanjem ugruška.

Međutim, kako kaže dr. Bašić, to je, nažalost, moguće samo u dva centra, zbog financijskih razloga. Najčešća kronična neurološka bolest je epilepsija, koja se pak može lijekovima staviti pod kontrolu ili izliječiti, govori taj stručnjak, napominjući kako bolest često ostaje neprepoznata nema li simptoma poput gubljenja svijesti i grčenja mišića. S obzirom na starenje populacije, demencije će biti sve veći problem, ističe neurolog Bašić.

- Sljedeće neurološke bolesti po učestalosti su multipla skleroza (MS) i Parkinsonova bolest. Suvremenim metodama liječenja koje primjenjujemo u našoj zemlji može se značajno pomoći bolesnicima i usporiti progresija bolesti, poglavito u liječenju MS-a. Nažalost, dio bolesnika izložen je raznim nadriliječničkim postupcima, pa čak i kirurškim zahvatima, koje na svoju ruku i protivno mišljenima struke provode i neki liječnici. Te metode bolesnici skupo plaćaju, a pri tome mogu i dodatno narušiti svoje zdravstveno stanje. U Hrvatskoj se već dulje vrijeme uspješno primjenjuje i kirurško liječenje Parkinsonove bolesti metodom duboke moždane stimulacije - napominje Bašić.

Sveukupno gledano, zdravstveni karton radno aktivnog Hrvata je poražavajući, rastuće kronične nezarazne bolesti uz izostanak prevencije te istodobno starenje stanovništva rezultiraju sve većim brojem pacijenata, dijagnoza, bolovanja i troškova. Tako je prošle godine za lijekove za liječenje zloćudnih bolesti, kardiovaskularnog sustava i za lijekove koji djeluju na živčani sustav ukupno potrošeno 2,8 milijardi kuna, prema izvještaju Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode. U godinu dana to je 200 milijuna kuna više za navedene skupine lijekova, a prema podacima spomenute Agencije i u prošloj godini su najčešće korišteni lijekovi za liječenje hipertenzije. Stoga je Hrvatska, unatoč smanjenju smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila, i dalje zemlja s visokim kardiovaskularnim rizikom, napominje akademik Davor Miličić navodeći da je lani u nas od kardiovaskularnih bolesti umrlo oko 23,5 tisuća ljudi, što znači da je nestao jedan manji grad.

Genetika ‘kriva’ samo 30%

- Najnoviji podaci za 2016. godinu govore o smrtnosti od 40% do 45% u muškaraca i oko 50% u žena. Samo kako bih vam podcrtao taj problem, od karcinoma dojke, opake bolesti o kojoj se s pravom mnogo piše i govori, umire oko 3% žena. Od kardiovaskularnih bolesti 50%! Utješno je i što spadamo po kardiovaskularnoj smrtnosti u europski prosjek, ali među europskim zemljama postoji u tome ogroman nerazmjer. Dok je smrtnost od bolesti srca i krvnih žila u Rumunjskoj 60-ak posto, najnoviji podaci za Nizozemsku navode kardiovaskularnu smrtnost od “samo” 27 posto! - govori akademik Miličić.

Građane se mora educirati i upozoravati jer kod ovih po život opasnih bolesti nasljednost odnosno genetika “igra” tek 30-ak posto. Sve ostalo, sav rizik je na nama samima i našem načinu života.

- Ignorirati činjenicu da bolujete od povišenog arterijskog tlaka danas je zapravo primitivno i necivilizirano, jer valja znati da je Svjetski kardiološki savez arterijsku hipertenziju na temelju znanstvenih, epidemioloških podataka proglasio bolešću koja je odgovorna za najviše prijevremenih smrti u svijetu. Naime, neliječena hipertenzija, a od nje boluje oko četrdeset posto odrasle populacije, ubrzava razvoj ateroskleroze, ali i izravno oštećuje srčani mišić. A promjenom životnoga stila i, ako je potrebno, uzimanjem modernih, učinkovitih lijekova sa zanemarivim postotkom nuspojava sve se to može vrlo djelotvorno spriječiti - upućuje predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb dodajući da je za smanjenje pobola i smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila uz praćenje dostignuća moderne kardiologije važno osvješćivati i građane. U većine njih je, kako kaže, moguće spriječiti ili do duboke starosti odgoditi po život opasne kardiovaskularne bolesti. Ključni su, poručuje, rano prepoznavanje i liječenje, tj. otklanjanje najbitnijih kardiovaskularnih čimbenika rizika kao što su arterijska hipertenzija, poremećaj metabolizma masnoća, šećerna bolest, pretilost, nezdrava prehrana, prekomjeran unos nezdravih masnoća, kuhinjske soli i šećera, izostanak redovite tjelesne aktivnosti i na kraju, ali nipošto manje važno – pušenje.

Moždani udar
1/5

- Pušenje jest porok koji je doslovce opasan po život jer svaka druga osoba koja puši umire zbog posljedica pušenja – od srčanog ili moždanog udara ili neke druge aterosklerotske bolesti, a ako ne od toga onda od karcinoma pluća, grkljana, usne šupljine, ali i niza drugih zloćudnih tumora. Pred našom kardiologijom i sveukupnom medicinom još je jako mnogo posla kako bismo poboljšali zdravstveni karton nacije.

Kreiranje zdravstenih politika

- No nemojmo zaboraviti da je prosvjećivanje građana i kreiranje zdravstvenih politika i prioriteta u velikoj mjeri u rukama medija i političara. Pa ako sve svi zaklinjemo da su zdravlje i život hrvatskoga čovjeka na prvome mjestu, onda bi valjda borba protiv kardiovaskularnih bolesti, ubojice broj jedan naših građana, trebala biti općenacionalni prioritet - zaključuje akademik Miličić.

I ovaj je liječnik bez sumnje u pravu - opće javno zaklinjanje u zdravlje građana Hrvatske generalno je “pjesma” koju ponavljaju lijevi, desni, svi skupa. Nažalost, češća je tema zdravstveni sustav i njegova sudbina s obzirom na neumoljive brojke negoli jednako poražavajuće brojke o pobolu i smrtnosti u Hrvatskoj. Podaci koje navodimo u tekstu, valja istaknuti, odnose se na radno aktivno stanovništvo odnosno one u dobi do 65 godina starosti te su, jasno, iz njih isključena djeca i maloljetnici.

No, bolesti cirkulacijskog sustava i novotvorine također su glavni razlozi hospitalizacije i osoba starijih od 65 godina, ali su također i glavni uzroci smrti kao i glavni razlozi dolaska u bolnicu. Konkretno, u prvih šest mjeseci ove godine u splitskom KBC-u primjerice maligne bolesti probavnog sustava najčešća su dijagnoza. Najviše je bilo slučajeva s tom dijagnozom, više nego što je u istoj toj bolnici u istom razdoblju bilo - poroda.

Poremećaji cirkulacije bez akutnog infarkta miokarda najčešći su pak u riječkoj bolnici, a u osječkom KBC-u te zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica porođaji su najčešći razlog dolaska u spomenutom razdoblju. Uz sve podatke o pobolu i smrtnosti, redovito se, naime, osvrće na demografsko stanje nacije koja je sve starija i neizbježno će biti sve veće opterećenje za svaki sustav pa tako i onaj zdravstveni.      

Moždani udar
1/8

Komentara 1

Avatar Piskiper@1
Piskiper@1
05:59 17.10.2017.

kako bi se reklo: "u klincu smo"

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije