Dr. Dražen Grgurović - direktor u tvrtki Pupillam za zdravstvene usluge
S kojim se zdravstvenim poteškoćama najčešće javljaju turisti u vašu turističku ambulantu?
To su najčešće akutne upale uha, dišnih puteva i crijeva, zatim razne alergijske reakcije, manje ozljede, bolni sindromi donjeg dijela kralježnice i sl. Pogoršanja kroničnih bolesti znatno su rjeđe razlog dolaska, za razliku od tipičnih problema s pacijentima u ordinaciji obiteljske medicine.
Koje im usluge možete pružiti? Koje je radno vrijeme ambulante, moraju li pacijenti doći u ordinaciju?
Uz savjete vezane uz razlog dolaska ispisujemo recepte za lijekove, po potrebi uputnice za daljnju dijagnostičku obradu (laboratorij, radiološke pretrage), ispiremo cerumen iz zvukovoda, vadimo strana tijela, obrađujemo manje ozlijede i slično. Ambulante rade od 8 do 20 sati, po potrebi dolazi se u kućne posjete u apartman, hotel i slično.
Imate li i telefonsko savjetovanje? Na kojim jezicima?
Prvi kontakt na telefonu i mailu je s liječnikom koji govori engleski, njemački i talijanski. Vrlo često je to i posljednji kontakt s pacijentom u obliku besplatnih savjeta i preporuka. Time se često uštedi puno vremena u nepotrebnom dolasku i čekanju u bolnici.
Kakve su cijene i načini plaćanja?
Cijene su skladu s preporukom Hrvatske liječničke komore i prilagođene cijenama u EU. Prvi kompletan pregled u ordinaciji je 350 kuna, u kućnom posjetu 500 kuna, pregled uha i ispiranje zvukovoda je 200 kuna, konzultacija 130 kn... Plaća se u gotovini, karticom ili putem interneta u dogovoru s tvrtkama koje pružaju svojim osiguranicima zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka u Hrvatskoj.
Koliko je liječnika u vašem timu?
Jedan stalno zaposlen i šest do deset liječnika na dispoziciji za kućne posjete.
Kakav je udio domaćih i stranih gostiju koji traže liječničku pomoć u turističkoj ambulanti?
Budući da domaći osiguranici većinom znaju da mogu dobiti besplatnu uslugu u ordinacijama obiteljske medicine bilo gdje u RH, oni izuzetno rijetko traže uslugu koju moraju platiti. Dakle, 99% naših korisnika su stranci.
Nedostaje li Zadru turističkih ambulanti?
Iako se i u Zadru i u županiji tijekom turističke sezone otvori nekoliko privremenih liječničkih timova, uvijek nedostaje ambulanti za turiste. Ako znamo da će ove godine ukupno Hrvatsku posjetiti gotovo 20 milijuna turista od čega će ih svakodnevno nekad biti oko milijun diljem RH, onda je jasno da svi kapaciteti u zdravstvu trebaju biti tijekom sezone povećani barem za jednu četvrtinu da bi se zadržao “zimski” standard. U zadarskoj se regiji, zajedno s domaćim vlasnicima vikendica, broj stanovnika, odnosno turista poveća za najmanje dva puta. To znači da tijekom sezone treba duplo više liječnika, sestara i svih drugih kapaciteta. Nekoliko turističkih ambulanti sigurno ne može pokriti sve te potrebe. A liječnika i sestara ima sve manje i manje, jer ih traže bogatije i razvijenije države u EU, tako da je sve teže dobiti liječnike i u tih nekoliko neatraktivnih ambulanti.
Koliko se Zadar prometnuo u destinaciju zdravstvenog turizma?
Zdravstveni turizam razvija npr. Cleveland u koji dolaze ljudi iz cijelog svijeta tj. pacijenti da bi dobili neku zdravstvenu uslugu i pri tom troše svoj novac koji su zaradili negdje drugdje. To je zdravstveni turizam. Koliko je meni poznato, u RH, osim nekoliko razvijenih stomatoloških centara u koje dolaze pacijenti iz okolnih zemalja zbog značajno jeftinijih usluga, nema pravog zdravstvenog turizma. O tome već desetljećima govore razni populisti i nestručnjaci koji uopće ne shvaćaju da u RH gotovo da nema kapaciteta ni kvalitete da bi se na osnovi toga mogao privući ozbiljniji broj turista, tj. pacijenata. Privatni kapital brzo bi našao način da izgradi i izvuče profit iz tih projekata, ali naprosto su građenje, oprema i vrhunski stručnjaci skupi. I ne možemo ni u čemu konkurirati jednoj Austriji, Italiji pa čak i Sloveniji, a imućnijih Hrvata spremnih na plaćanje usluga je premalo koji bi mogli barem pomoći u održavanju takvih objekata. Znači ni Zadar, koji ima, npr., vrhunske kardiologe, gastroenterologe, urologe, a ni bilo koje drugo mjesto u RH, nije razvilo zdravstveni turizam. Toga nema. Ljudi u RH dolaze zbog mora i klime. Iz istih razloga nemamo ni tvornicu računala, mobitela ili aviona.
Gdje vidite potencijale zadarske regije u zdravstvenom turizmu? Što bi trebalo učiniti da se oni i iskoriste?
Mi, dakle, samo pružamo zdravstvene usluge za turiste koji se nađu na ovom području i neočekivano dobiju neki zdravstveni problem. Koliko mi je poznato, jedina smo specijalizirana tvrtka za to u Zadarskoj županiji. To nije zdravstveni turizam koji čine ljudi koji su zbog zdravstvene usluge došli kao turisti kod nas. Ali to brzo i kvalitetno pružanje liječničkih usluga turistima nije tako mala stvar za turizam kao što se čini. Jer roditelji kojima iznenada oboli dijete i koji ne uspiju doći do doktora koji govori na njihovu jeziku pakiraju stvari, odlaze kući i vjerojatno se više nikada neće vratiti. Kvaliteta u pogledu dobivanja zdravstvenih usluga i pozitivno iskustvo u tom smislu sigurno doprinose stvaranju imidža destinacije u koju se turisti rado vraćaju. Upravo zato turističko gospodarstvo mora ulagati najviše novca u turističke ambulante i osobito u motiviranje liječnika da tijekom ljeta rade u takvim mjestima. Nažalost, to nije čest slučaj. I zato sve više i više turisti kad obole bezglavo glavinjaju po manjim i većim mjestima na obali očajnički tražeći liječnike kojih je sve manje.
Nedavno ste otvorili i prvu u županiji ustanovu specijaliziranu za potrebe sportaša. Koje sve usluge ondje nudite?
Da, uz turističku ambulantu tijekom sezone, otvorili smo i ordinaciju medicine rada i sporta. Osim pregleda za vozačke, lovačke i druge dozvole i pregleda radnika, radimo i preglede svih sportaša djece, veterana i profesionalaca. U tom smislu jedina smo zdravstvena ustanova u našoj županiji koja se specijalizirala upravo za preglede sportaša. I tu su potrebe velike jer su i zahtjevi za sve opsežnijim i kvalitetnijim pregledima sportaša, osobito djece, sve veći.
