Volim čitati i čitam i izvan onog što moramo za lektiru, ali Krležu, Marulića, Shakespearea, Hektorovića, Držića, antičke tragedije i Bibliju nikad ne bih izabrala. Pročitala sam sva tri dijela Gospodara prstenova i to mi se sviđa, a čitam i ljubavne romane.
Samo ovo što moramo čitati u školi pravi je davež, komentirala nam je aktualni popis lektire za gimnazije zagrebačka maturantica.
Vole i ljubavne romane
Slično misli i većina njezinih kolega srednjoškolaca, a i dio profesora, o čemu smo već pisali, drži da je popis lektirnih naslova zastario i današnjim srednjoškolcima nezanimljiv. Luka Leopoldović, požeški maturant, iako mu nije uvijek bilo lako nositi se s jezikom i stilom pojedinog autora, ipak tvrdi da se neka velika djela i autore, zbog opće kulture, mora pročitati.
– Mora se pročitati grčke epove, Goetheova “Fausta”, Dostojevskog i njegov “Zločin i kaznu”. Na tom popisu mora biti i Tolstojeva “Ana Karenjina”, Flaubertova “Madame Bovary”, “Lovac u žitu” i “Hamlet”. Sve je to na mene ostavilo snažan utisak, a posebno je težak ali neizostavan i “Dundo Maroje” Marina Držića. Užasno je težak zbog jezika, posebno meni Slavoncu, ali uz pomoć odlične profesorice i to smo svladali – prisjeća se Luka. Nema ništa ni protiv Krleže, ali putopisi, odnosno opisi pejzaža kao i “Patnje mladog Werthera” mu se ne sviđaju. Voli znanstvenu fantastiku, “Zvjezdane ratove” i “Igru prijestolja” koje bi volio vidjeti i na lektirnom popisu. Njegov mlađi kolega, učenik drugog razreda gimnazije iz Daruvara Karlo Horvat voli Šenoino “Zlatarovo zlato” jer je, kaže, didaktički roman, spoj povijesti i umjetnosti, ali Elektra mu nije zanimljiva. Kao i velik dio njegovih vršnjaka na popisu bi volio vidjeti Gospodara prstenova.
– Neka u programu budu navedena tri djela koja moramo pročitati, a ostalo da izaberemo mi učenici i naš profesor. Tako bi bilo najbolje – kaže daruvarski gimnazijalac Karlo koji, priznaje, voli čitati ljubavne romane. Savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Srećko Listeš tvrdi da je osnovni problem u pristupu podučavanju .
Sviđa se i nastavnicima
I Mažuranić može biti zanimljiv ako se obrađuje na zanimljiv način – tvrdi. Radio je na modernizaciji hrvatskog i novom popisu lektire za strukovne škole, na koji su između ostalih uvršteni Ivana Simić Bodrožić, Elvis Bošnjak, Dubravka Ugrešić i Miljenko Jergović. Po reakcijama učenika izbor novih autora bio je pun pogodak.
– I nastavnicima se taj izbor knjiga sviđa, a sada slijede izmjene lektirnih naslova za osnovnu školu i gimnazije. No paralelno s tim treba pod hitno revidirati kurikulume nastavničkih studija na kojima su najmanje zastupljeni kolegiji koji im najviše trebaju – metodika, didaktika, pedagoija, razvojna psihologija – nabraja Listeš. Voditelj Strategije razvoja odgoja i obrazovanja prof. dr. Neven Budak priznaje da će se nastavnički studiji morati mijenjati.
– Treba pojačati nastavničke kompetencije, revidirati studijske programe i uskladiti ih sa zahtjevima bolonjskog procesa. Treba to napraviti što prije, ali trenutačno se na tome ne radi – kazao je Budak.
>>Hoćeš knjigu? Ne, hvala, imam već jednu
>>Bum Tomica nije pornografija, ostaje lektira za školarce
