Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 14
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
kako se radi

Cijela bivša Juga 'ratuje' zbog – ajvara! Čiji je najbolji?

Domaći ajvar
Tomislav Miletić
10.10.2017.
u 08:38

Ajvar se priprema na jesen, a prethodno se paprike ispeku, ogule, ocijede i samelju, a u smjesu se na kraju dodaje suncokretovo ulje. Sve mu to daje prepoznatljivu "hrđavu" boju.

Tko god posjeti Balkan, brzo to shvati. Ajvar je veliki izvor neslaganja u regiji – jer svatko tvrdi da je njegov najbolji. Ajvar, "balkanski kavijar", svojevrsni namaz od crvenih i ljutih paprika, na tom polutoku ima kultni status.

Bez obzira maže li se ajvarom kruh ili se poslužuje uz sir i uz mesna jela, ajvar je dio svake zimnice. 

"Mi, žene, razmjenjujemo recepte, ali svaka misli da je njezin najbolji", kaže Vesna Arifović na beogradskoj tržnici Zeleni Venac, gdje svakoga dana prodaje paprike. 

Ajvar se priprema na jesen, a prethodno se paprike ispeku, ogule, ocijede i samelju, a u smjesu se na kraju dodaje suncokretovo ulje. Sve mu to daje prepoznatljivu "hrđavu" boju. 

Okusi se razlikuju diljem bivše Jugoslavije. Makedonci u ajvar dodaju patlidžane, Bosanci češnjak, a Srbi sol, šećer i ocat.

Tu i počinju rasprave čiji je ajvar jedinstveniji i bolji. 

"Postoje dvije vrste ljudi, oni koji su probali ajvar i oni koji nikada nisu bili u Srbiji", objavila je nedavno srpska turistička zajednica na svom Twitteru. Ondje je Leskovac, u središtu zemlje, ujedno i središte proizvodnje ajvara. 

"Naš ajvar je najbolji", odgovara Ivo Lukenda iz sela Ljetovika, općina Kiseljak, u srednjoj Bosni. On ne može zamisliti ajvar bez češnjaka. 

Makedonci, samoproglašeni najbolji kuhari na Balkanu, za to ne žele ni čuti kada u svoj ajvar dodaju patlidžane. 

Za sve to mnogo ne mare u hrvatskoj Podravci, jednom od glavnih proizvođača ajvara za široku upotrebu. 

A svi su se oni zajednički uvrijedili kad je jedna slovenska kompanija 90-ih godina pokušala zaštiti ajvar kao svoj proizvod. 

"Istinu govoreći, sva ta strka oko ajvara počela je s pojavom 'brendiranja' hrane u bivšoj Jugoslaviji", kaže Tamara Ognjević, stručnjakinja za gastronomsko nasljeđe iz Beograda. 

"Ono što je nekoć bila namirnica svakog domaćinstva postalo je interesantno prehrambenoj industriji i svi – Makedonci, Bugari, Srbi, čak i Slovenci – u jednom su trenutku počeli tvrditi da je to njihovo", dodaje Ognjević. 

Ona kaže da je ajvar na Balkan vjerojatno došao s turskim osvajanjima. Prva poznata upotreba bila je u jednom restoranu u Beogradu u 19. stoljeću, čiji su vlasnici bili Makedonci, rekla je. 

Riječ ajvar vjerojatno je derivat turske riječi hajvar, za kavijar. Nazivom se htjelo reći da se radi o otprilike jednako ekskluzivnom proizvodu s obzirom na složen proces proizvodnje i skupe namirnice, kao što je onda bilo suncokretovo ulje, objašnjava Ognjević. 

Moderni proizvođači ajvara nastoje proširiti krug poklonika. Philip Evans, Britanac koji živi u Skoplju, prije šest godina osnovao je tvrtku koja izvozi ajvar u više od desetak zemalja, uključujući Britaniju i Francusku. 

"Smatrali smo da ajvar nije zauzeo svoje mjesto u gastronomskom svijetu", kaže Evans. 

"Kada pogledate proizvode poput humusa, harise ili pesta, svi su oni postale gastronomski 'mainstream', a mi smo osjetili da i ajvar ima taj potencijal", reako je.

Iako Britanac, Evans je potpuno svjestan "vrlo strastvenih osjećaja" koje ajvar pobuđuje diljem Balkana. 

"Svačija tetka pravi onaj najbolji", rekao je. 

Ključne riječi

Komentara 16

Avatar Udruga_obrisanih
Udruga_obrisanih
09:05 10.10.2017.

još nisam našao u dučanima ajvar koji valja, sve nekakvi vodenjaci, nema pravog ajvara dok ga sam ne upržim

LO
lojtra1
08:58 10.10.2017.

U hrvatskoj imamo i boljih ajvara nego na balkanu unatoč tome što su balkanski narodi bili stoljećima pod turskom okupacijom koja im je i donijela kulturu "spravljanja bezmesnih jela".

NV
NV
12:24 10.10.2017.

Ipak sve je stvar domaćice,na balkanu sam probao izvrsne i u sloveniji i slavoniji, makedonski je dobar ko voli začine,ali mi je leskovački ostao u posebnom sijećanju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije