Imali ste naporan dan i jedva čekate doći doma, leći u krevet i otputovati u zemlju snova. No znate li što su zapravo snovi i na koji način funkcionira spavanje?
Tijekom spavanja prolazimo kroz pet faza sna, dvije lagane, dvije duboke i zadnja REM faza koja se javlja oko 90 do 120 minuta nakon početka spavanja. Cijeli ciklus se ponavlja četiri do pet puta tijekom noći. Svaka faza ima svoje značajke, kao što su moždane aktivnosti i dubina spavanja pa je za kvalitetan odmor važno da spavamo dovoljno dugo kako bismo prošli kroz sve faze sna.
Prosječnoj osobi dovoljno je oko 7,5 sati sna, no svi smo različiti, a naša potreba za snom ujedno određuje koliko ćemo brzo ući u duboki san i proći kroz različite cikluse sna. Ponekad čovjek odspava 7 sati i osjeća se umorno, a ponekad isti odspava 6 ili 4 sata i osjeća se odmorno – razlog je taj što je prekinuo svoju „fazu“ unutar sna koja još nije završila.
Faza 1: Lagani san
Tijekom prve faze nalazimo se u stanju između sna i jave te se možemo lako probuditi. U njoj doživljavamo drijemanje, ulazak i izlazak iz snova, a pokreti očiju i tijela se usporavaju. Možemo doživjeti iznenadne pokrete nogu, ruku ili drugih mišića, što može biti popraćeno osjećajem padanja. Moždana aktivnost se smanjuje za 50%, a tjelesna temperatura snižava. Faza 1 traje oko pet do deset minuta za vrijeme kojih se nastojimo idealno namjestiti pa možemo zauzeti i do 40 različitih položaja spavanja.
Faza 2: Dublji san
Ova faza je najduža i u njoj provodimo oko 50% vremena spavanja. Karakterizira ju malo dublji san, zaustavljanje pokreta očiju te usporavanje otkucaja srca i moždane aktivnosti. Povremeno se javljaju nagli i kratki bljeskovi moždane aktivnost. Tijelo se priprema za dublji san i tjelesna temperatura je sve niža te u ovoj fazi provedemo otprilke 15 minuta.
Faza 3: Prva faza dubokog sna
U trećoj fazi spavamo dubljim snom i teže nas je probuditi. Bljeskovi moždane aktivnosti sve su češći, a pokreti očiju i rad srca polako se ubrzavaju. Ako se probudite u ovoj fazi, moguće je da budete dezorijentirani nekoliko minuta.
Faza 4: Druga faza dubokog sna
U četvrtoj fazi već tonemo u dublji san i veoma nas je teško probuditi. Naše tijelo postaje toliko aktivno da se čini da smo budniji nego što smo bili. Dišemo ubrzano, oči se brže pokreću, a mišići postaju nepokretni. Rad srca i krvni tlak se povećavaju.
Obje faze dubokog sna pomažu kognitivnom učenju, olakšavaju nam rješenja za komplicirane zadatke i vrlo su važne da bi se probudili svježi. Ako traju prekratko, nećemo se osjećati naspavano.
Faza 5: REM faza
U REM fazu (Rapid Eye Movement – brzo micanje očiju) ulazimo nakon 90 do 120 minuta od početka spavanja. Ubrzava se rad srca, raste krvni tlak, oči se ubrzano kreću lijevo-desno, a tijelo se paralizira. Zbog toga se ne okrećemo u krevetu. U ovoj je fazi moždana aktivnost najveća.
REM faza je tijekom noći kraća, a pred jutro najdulja. U njoj najčešće sanjamo i provedemo oko 25% ukupnog vremena spavanja (oko dva sata). Osobe koje se bude u REM fazi mogu se sjetiti najmanjih pojedinosti sna, dok se oni koji spavaju bez prekida ujutro obično ničega ne sjećaju.
REM faza je bitna za stvaranje dugoročnih memorija, a pretpostavlja se i da pomaže u nesvjesnom procesu učenja, kao kod motoričkih vještina. Što su stariji, ljudi manje spavaju no i dalje trebaju proći kroz sve faze, dok je djeci potrebno više sna te se smatra da REM spavanje doprinosi razvoju mozga kod dojenčadi.
Važnost sna
Opisani ciklusi ponavljaju se četiri do pet puta tijekom noći. Budući da svaka faza ima svoju fiziologiju, frekvenciju moždane aktivnosti i dubinu spavanja, kvalitetno se možemo odmoriti samo ako spavamo dovoljno dugo da prođemo kroz sve faze sna, u nekoliko ciklusa. Na taj se način organizam obnavlja da bi sutradan mogao uredno funkcionirati.
Snovi su prisutni u svih pet faza, no u prve četiri se javljaju u manjoj mjeri te su više realni, dok ih REM faza dodatno „začinjava“. Predmet su istraživanja još od doba antike te je dokazana njihova važnost za psihičko zdravlje. Bez sanjanja postajemo psihički labilni te se otvara mogućnost za gubitak kontakta sa stvarnošću i halucinacije.
Dakle, ako želite ostati zdravi i odmorni, ključno je da se dobro naspavate. Iako nas užurbani tempo, pritisci svakodnevice te osjećaj ugroženosti, nezadovoljstva i straha u tome često mogu omesti, važno je ne posegnuti za sintetskim lijekovima za smirenje ili štetnim stimulansima, bez razmišljanja o njihovim negativnim učincima.
Umjesto toga, okrenite se prirodi i ljekovitim biljkama koje pomažu u postizanju mentalne ravnoteže te izaberite tradicionalni biljni lijek Persen koji ima umirujuće i opuštajuće djelovanje. Pomoći će vam u postizanju prirodnog balansa, a noću olakšati usnivanje i smanjiti nesanicu. Na raspolaganju su vam tri formulacije kako bi mogli odabrati onu koja najbolje odgovara vašim potrebama i na koju će vaše tijelo najbolje reagirati. Želimo vam dobar san za još bolji dan!
Sadržaj nastao u suradnji s Persenom.
Persen je tradicionalni biljni lijek za primjenu kod naznačenih indikacija temeljenih na iskustvu dugotrajne uporabe. Persen je dostupan bez recepta, u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima. Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.