Poznato je kako ljudska crijeva sadrže više bakterija nego što u cijelom ljudskom tijelu ima stanica.
Za zaštitu od patogenih mikroba i podršku imunološkom sustavu ključne su probiotičke ili tzv. „dobre bakterije“, koje u crijevima obavljaju ključne zadatke. Međutim, postavlja se pitanje odakle one dolaze, kada znamo da crijeva fetusa u razvoju ne sadrže gotovo nikakve bakterije?
Odgovor se nalazi u prirodnom porodu i kratkom vremenu nakon njega, kad crijeva novorođene bebe naseljavaju bakterije majke i neposredne okoline. Osim toga, istraživanje je pokazalo da majčino mlijeko nije sterilno kako se ranije mislilo, već je i ono važan izvor bakterija, uključujući bakterije mliječne kiseline i bifidobakterije.
Priroda bakterija s kojima se dojenče susretne na samom početku svog života može imati značajan utjecaj na njegovu crijevnu mikrofloru u daljnjem životu.
Tako probiotičke bakterije prenesene kroz majčino mlijeko mogu predstavljati značajnu pomoć u razvoju zdrave crijevne mikroflore i smanjenju rizika od određenih bolesti.
Razvoj crijevne flore kod novorođenčeta, u kojoj su bifidobakterije dominantne, potiče se kroz dojenje. Bifidogeno djelovanje majčina mlijeka je rezultat međusobnog djelovanja različitih čimbenika prisutnih u majčinom mlijeku. 'Prebiotičko djelovanje', tj. činjenica da se putem specifičnih sastojaka poput laktoze i složenih oligosaharida potiče rast bifidobakterija i laktobacila u crijevima dojenčeta, priznata je već desetljećima. Međutim, spoznaja da je i samo majčino mlijeko važan izvor zdravih bakterija je nova. Kliničke studije provedene u suradnji sa Nestlé istraživačkim centrom pokazale su da se bifidobakterije zaista prenose iz majčina mlijeka u crijeva dojenčeta tijekom dojenja.
Istraživanje koje je proveo Nestlé istraživački centar bilo je prvo koje je otkrilo da se bakterije iz majčinih crijeva prenose u majčino mlijeko putem krvi/limfnog sustava. Istraživanje je pronašlo identične vrste bakterija mliječne kiseline u mlijeku i krvi majki te stolici njihove dojenčadi, dok te bakterije nisu pronađene na obrisima kože s majčinih grudi.
Rezultati su pokazali i da količina potencijalno probiotičkih bakterija značajno varira od regije do regije te između ruralnih i urbanih područja.
Učestalost bakterija mliječne kiseline i bifidobakterija u majčinom mlijeku iz urbanih (lijevo) i ruralnih (desno) područja iz 7 država (%)
Predanost Nestlé-a istraživanju prehrane dojenčadi
Kako je unos potencijalno probiotičkih bakterija povezan s prirodnom prehranom, tj. dojenjem, više se ne postavlja pitanje ima li smisla dopuniti hranu za dojenčad probiotičkim bakterijama, već kojim vrstama, samostalno ili u kombinaciji, i u kojoj dozi. Nestlé istraživački centar neprestano istražuje kako najbolje dopuniti hranu za dojenčad „dobrim“ bakterijama, a kako bi se osigurale koristi koje su povezane s istima.
>>Ovo je 7 najvećih grešaka koje rade novopečene majke
>>Odgovori na 10 najčešćih pitanja o dojenju
Još malo i osvanut će rezultati istraživanja da je majka jako važna za dijete. Mislim, dobro jutro. Ovi znanstvenici troše lovu bezveze. Ajde istražite i zašto je voda važna za zdravlje.