S ljetnim mjesecima prestaje potreba za grijanjem u kućama i stanovima, ali stiže vrijeme za obavljanje redovitih pregleda i kontrole dimnjaka i servisa plinskih sustava. Nažalost, svake godine smo svjedoci kako njihovo neredovito održavanje može biti opasno i lako dovesti do tragedija. Početak sezone grijanja često u Hrvatskoj označe vijesti crne kronike o trovanju ugljičnim monoksidom, nerijetko sa smrtonosnim posljedicama.
Međutim, opasnost od povrata dimnih plinova i trovanja ugljičnim monoksidom može sa pojaviti i ljeti jer se korisnici češće tuširaju i kupaju. Također, temperatura na vrhu dimnjaka ljeti dostiže i 50 °C, što vrlo negativno utječe na efikasan rad dimnjaka te je vrlo lako moguć povrat dimnih plinova.
Ugljični monoksid (CO) je plin bez boje, mirisa i okusa, ne može se vidjeti, namirisati ili na bilo koji drugi način osjetiti pa je zbog tih svojih karakteristika CO zaradio nadimak nevidljivi ubojica. Udisanjem plina dolazi do oštećenja crvenih krvnih stanica koje onda ne mogu obavljati svoju funkciju prijenosa kisika. Simptomi trovanja su pospanost, dezorijentiranost, nesvjestica, a preduga izloženost može prouzročiti smrt. Upravo iz tog razloga, ako imate atmosferski bojler, obavezni servis redovitog servisa bojlera jednom godišnje i održavanje i kontrola dimnjaka dva puta godišnje može spasiti život vama i vašim najmilijima.
Osim toga, ako u svojem kućanstvu imate atmosferski bojler, zabranjeno je korištenje kuhinjske nape s izvodom prema van. Naime, kuhinjska napa najčešći je uzrok povrata dimnih plinova i trovanja ugljičnim monoksidom. Preporuka je da se nape ne ugrađuju u stanove i kuće u kojima je atmosferski bojler jer rad mape utječe na stvaranje podtlaka u stanu, odnosno povrata dimnih plinova iz bojlera i dimnjaka.
Ako ipak imate napu, izrazito je važno da vam ovlašteni serviser bojlera ugradi poseban, takozvani, solo šalter koji će onemogućiti istovremeni rad bojlera i kuhinjske nape. Iz istog razloga, zbog stvaranja podtlaka koji može izazvati povrata dimnih plinova, zabranjeno je koristiti električne ventilatore u isto vrijeme kada je uključen i atmosferski bojler.
U vratima prostorije u kojoj je ugrađen atmosferski bojler (većinom su to kupaonice) moraju biti ugrađeni ventilacijski otvori u gornji i donji dio vrata (2 x 150 cm2) kako bi se osigurala dovoljna izmjena zraka potrebnog za izgaranje. Osim toga, važno je da sva vrata u stanu budu podrezana 2 cm u donjem dijelu, što će doprinijeti kvalitetnijoj cirkulaciji zraka do bojlera.
Ako planirate ugrađivanje PVC ili aluminijske stolarije, pri tom morate voditi računa da takva stolarija ima sto posto brtvljenje pa samim time postoji mogućnost da bojler potroši sav zrak u stanu, izazove podtlak i mogućnost povrata dimnih plinova. Iz tog razloga, prilikom ugradnje nove stolarije obavezno je na vanjskom zidu napraviti ventilacijske otvore u gornjem i donjem dijelu zida dimenzija 2 x 75 cm2. Osim obaveznih pridržavanja svih navedenih pravila i redovite servise i održavanje, redovito provjetravajte i omogućite dotok svježeg zraka u prostorije u kojima boravite.
Preporuka je da se atmosferski bojleri zamijene novim kondenzacijskim bojlerima koji su mnogo sigurniji u radu jer imaju zatvorenu komoru izgaranja, odnosno koriste za izgaranje zrak izvana i ne postoji nikakva mogućnost povrata dimnih plinova i trovanja ugljičnim monoksidom.
Sadržaj nastao u partnerstvu s Gradskom plinarom Zagreb
