Posljednjih šest godina živim u glavom gradu. Volim ga – užurbanost, stalni šušur i svjetla u daljini. Ali odlazak na selo, k roditeljima, u meni uvijek izaziva posebni ushit. Znam da ću prvu jutarnju kavu popiti okružena cvjetovima uljane repice. Pokraj mene će sjediti tišina, a osjetit ću napokon i najdraži miris – travu koja će se uskoro osušiti u sijeno. Zemlja pod noktima smetat će mi samo prvih nekoliko dana, a u grad ću se vratiti s oguljenim koljenima od klečanja pri ružđenju kukuruza. I znam, sve to će mi početi nedostajati istog trena kad kročim u plavu devetku i krenem prema Remizi.
Autentičnost sela dvadesetak minuta od Zagreba
Više od 90% Hrvatske prekriveno je ruralnim područjima, a Središnja Hrvatska je najveća i najraznolikija turistička regija lijepe naše koja autentičnost sela pruža već nedaleko od Zagreba. Berba grožđa trenutno je u punom jeku, a karakteristični brežuljci na kojima se loza uzgaja, pravo su mjesto za uživanje u širokom pogledu na Bregovitu Hrvatsku. Vinogradari ove vinske regije uzgajaju pretežito bijele sorte poput rajnskog rizlinga i muškata žutoga, ali i stare autohtone sorte škrleta i pušipela. Iznenađujuće, ista je sve više poznata i po pjenušcima koji nastaju u živopisnim kletima pored vinograda u koje možete proviriti i upoznati proces proizvodnje vrhunskih vina. Osim žeđi, utažiti se može i glad, i to jelima koja su tik prije posluživanja još bila samo plodovi na polju. Kruh još topao iz peći, stožasta prga, krvavice koje se spominju u 17. stoljeću i slatka zlevanka samo su dio seljačke hrane koja se uz rakiju i sok od bazge nosila kao okrepa pri oranju, vršidbi ili kosidbi.
Energetske pločice onih vremena
Poderane gaće jelo su koje nakon pečenja nalikuje potrganoj tkanini, a pravi se od jeftinih, lako dostupnih sastojaka – brašna, šećera i jaja. Kao desert, jele su se u trenucima neimaštine u Slavoniji. Slavonski kraj zovemo žitnicom Hrvatske jer ne tako davnih dana, prehranjivala je čitavu zemlju, a ljepotu ovog mozaika polja vrijedno je vidjeti iz ptičje perspektive. Autohtona jela ove regije zasitna su, ljuta i redom pripremljena na svinjskoj masti. To potječe iz perioda kad su seljaci cijeli dan provodili obrađivajući zemlju, a znamo, to se ne može polupraznog trbuha. Umjesto za energetskom pločicom, posezali su tako za čvarcima i čobancem.
Adrenalin ili opuštanje uz bazen – oboje je moguće
Spojnica kontinenta i obale gdje se paško vino, žutica, pije još od doba Rimljana je, dakako, Lika. Na Kvarneru je u istom danu moguće i kupanje i skijanje, a Istra ima najveće tartufe na svijetu. U Dalmaciji je neizbježno kušanje maraskina, a u južnijim predjelima odsjedali su najviši slojevi plemićkog staleža. Sve su to mjesta u kojima su ljudi vezani za život na zemlji, a zajedno s prirodnim ljepotama krajolika, hrvatskom turizmu donose prava mala bogatstva. Osim kao usputna destinacija, naša sela su vrijedna pozornosti i kao mjesta za višednevni odmor. Uvjerili smo se, isti može izgledati kao opuštanje uz bazen i čašu najboljeg vina, negdje u hladovini, daleko od zvukova grada. Ali može biti i aktivan odmor za upoznavanje sa seoskim poslovima, rutinom ili pak potražnja za adrenalinskim iskustvima. Upravo zbog dodatnih sadržaja poput toplica i adventure parkova, te zbog radinosti svojstvenih svakom selu, poput farma, vinskih podruma, sirana i drugih OPG-ova koji otvaraju vrata turistima, ruralna Hrvatska prigodan je izbor za odmor tijekom cijele godine, u svim godišnjim dobima.
„Doživi domaće, istraži ruralnu Hrvatsku“ kampanja je u kojoj naša filmska i kazališna glumica, Doris Pinčić, predstavlja ruralne krajeve Hrvatske. Kako smo tek zagrebali po površini, dodatne zanimljivosti o Lijepoj našoj možete saznati na službenim stranicama, a svoje predstavljanje uskoro će doživjeti i Istra. Cilj kampanje je približavanje ponude hrvatskih ruralnih destinacija upravo domaćoj publici. Kampanju provodi Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.
