Sve više ljudi posljednjih godina prelazi na vegetarijansku prehranu, uglavnom zbog brige za zdravlje, očuvanja okoliša i zaštita prava životinja. Pokazuju to i statistički podaci prema kojima, kako su objavili Prijatelji životinja, u Hrvatskoj danas ima više od 150 tisuća vegetarijanaca, i taj je broj u stalnom porastu. Prema neovisnom istraživanju Spem komunikacijske skupine, čak 86,5 posto građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo. Slično je i u drugim zemljama, pa se tako u Njemačkoj svaki deseti građanin svjesno odlučio za bezmesnu prehranu.

Upravo Svjetski dan vegetarijanstva potiče promociju učenja o prednostima ovakvog tipa prehrane, čemu u prilog govore i podaci koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija. Naime, odavno je potvrđeno kako je za zdravlje pojedinca dobro reducirati konzumaciju konzerviranog i crvenog mesa te povećati unos povrća i voća, a poznato je i kako su za 90 posto trovanja hranom odgovorne upravo namirnice životinjskog podrijetla.

Bezmesna prehrana, ako je adekvatno zamijenjena hranjivim namirnicama, pomaže i u prevenciji nekih od najraširenijih bolesti današnjice, poput srčanih bolesti, moždanog udara, karcinoma i dijabetesa.

- Svatko sam odlučuje što će jesti, a tko se odluči za vegetarijanstvo, mora se educirati i pripremati potpune obroke kako bi nadoknadio sve potrebne nutrijente, objašnjava predsjednica Udruge za promicanje inteligentne prehrane Nutrivita Mirna Trumbetaš te dodaje kako se u prehrani preporučuje kvalitetan unos voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarkli kao odličnog izvora proteina, sjemenki orašastog voća koji su izvor biljnih masnoća te jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Protivnici bezmesne prehrane najčešće se pozivaju na esencijalne aminokiseline koje su nužno potrebne ljudskom organizmu, a navodno ih je moguće dobiti isključivo iz mesa, no oni koji podržavaju vegetarijanstvo objašnjavaju kako se raznolikom prehranom i dobrim kombiniranjem namirnica mogu osigurati sve esencijalne kiseline. Jedna od takvih kombinacija je obrok koji sadrži žitarice i mahunarke. Odličan izvor proteina imaju soja, tofu, sojino mlijeko, ali i grašak, leća te određene sjemenke i povrće. Lisnato povrće i mahunarke također će nadomjestiti željezo, uz koje je dobro konzumirati i hranu bogatu vitaminom C koji poboljšava njegovu apsorpciju.

U svakom slučaju, ono što većina stručnjaka preporučuje jest osluškivanje vlastitog organizma i stjecanje znanja o nečemu tako važnom kao što je prehrana kako bi se tijelu osiguralo sve što mu treba.

22

MOĆNI BORBENI ZRAKOPLOV

Samo ovih osam država posjeduje Rafale: Među njima su tek tri europske, najviše ih ima Francuska

7

SDP-OV GRADONAČELNIK U VEČERNJI TV-U

Kako napreduje novi plan oporbe: 'Mislim da smo na dobrom putu, pričekajmo još koji dan'

Video sadržaj

NA INSTAGRAMU

Maja Šuput u badiću za kakav treba hrabrosti pokazala liniju: 'Kao božica!'

UZMITE PREDAH

Opuštanje u vlastitom domu: Kreirajte svoj kućni spa

Liječnica poručuje

'Nemojte za svako šmrcanje i temperaturu juriti doktoru, ovih pet simptoma su glavni znakovi za uzbunu'

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”