Mnoge stvari koje ljudi moraju činiti za zdravo srce poput tjelovježbe, kvalitetne prehrane i izbjegavanja pušenja mogu također pomoći u zaštiti mozga od demencije i slabljenja kognitivnih funkcija, prema Američkoj udruzi za srce i moždane udare.
I srce i mozak trebaju dostatnu opskrbu krvlju. No krvne žile mogu se vremenom suziti i izgubiti elastičnost povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara kao i slabljenja kognitivnih sposobnosti, prema preporukama objavljenima u časopisu Stroke.
Izgledi za razvoj ateroskleroze, koja je u podlozi sužavanja krvnih žila, mogu se smanjiti zdravim načinom života i kontrolom krvnog tlaka kao i održavanjem šećera i kolesterola u krvi u prihvatljivim granicama, navode autori preporuka.
“Mnogi zdravstveni djelatnici spremno preporučuju zdravi stil života i mjere kontrole kardiovaskularnog rizika radi sprječavanja srčanog i moždanog udara”, kaže glavni autor preporuka dr. Philip Gorelick sa sveučilišta Michigan u Grand Rapids.
“Mnogi pri tom nisu svjesni ili ne znaju za mogućnost da mnogi osnovni faktori koji sprječavaju srčani i moždani udar mogu spriječiti pojavu ili odgoditi simptome demencije i slabljenja kognitivnih funkcija”, kazao je Gorelick.
Sa sve duljim životnim vijekom u SAD-u i drugdje u svijetu do 2030. 75 milijuna ljudi širom svijeta moglo bi patiti od demencije. Preporuke ističu važnost što ranijeg poduzimanja koraka za zdravlje mozga jer ateroskleroza može početi već u najranijim godinama života.
Povišeni krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi, primjerice, mogu oštetiti krvne žile izazivajući komplikacije koje potom mogu smanjiti protok krvi kroz mozak. Iako se ta stanja mogu tretirati lijekovima u preporukama se ističe da najveća pomoć zdravlju mozga i kognitivnim funkcijama nije uvijek u tabletama.
“Iako je iznimno važno kontrolirati krvni tlak i kolesterol lijekovima, najveća je korist za zdravlje mozga i mentalne funkcije održavanje krvnog tlaka i kolesterola u zdravim granicama onime što svatko može raditi - aerobnim vježbama, mediteranskom prehranom i održavanjem zdrave tjelesne težine”, kaže dr. Andrew Budson, znanstvenik s bostonskog sveučilišta.
Mediteranska prehrana sastoji se od mnogo voća, povrća, integralnih žitarica, grahorica i maslinova ulja. U toj prehrani zastupljenije je nemasno meso poput ribe i piletine umjesto crvenog mesa koje sadrži više zasićenih masti.
Prečesto moderna zapadna prehrana sadrži mnogo prerađene hrane, rafiniranih šećera i brašna i povezana je sa stilom života u kojemu nema tjelesnih aktivnosti, kaže Budson.
Uvođenje mediteranske prehrane s drugim zdravim navikama najbolje je što ranije u životu kako bi se postigli najbolji rezultati, navodi se u preporukama.
“Taj savjet nije nov”, kaže Hannah Gardener, neurologinja s medicinskog fakulteta sveučilišta u Miamiju. “Vrijeme za djelovanje po pitanju smanjivanja rizika moždanog udara i demencije je mnogo desetljeća prije pojave prvih simptoma", kaže Gardener.
Ukoliko se ljudi ne mogu baviti sa svih sedam faktora rizika za bolesti srca i mozga odjednom, kvalitetna prehrana i fizička aktivnost dobar su početak, kaže dr. Rebecca Gottesman s medicinskog fakulteta Johns Hopkins u Baltimoreu.
“Vježbanje i zdrava prehrana nisu važni sami po sebi nego mogu voditi do snižavanja krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi kao i tjelesne težine”, kaže Gottesman. “Manje je vjerojatno da će aktivni ljudi pušiti što također šteti mnogim aspektima zdravlja".
Izvrstan članak,nemaš što dodati.