22. kolovoza diljem planeta, pa i u Hrvatskoj, obilježava se Dan biljnih mlijeka (World Plant Milk Day). Tim povodom, udruga Prijatelji životinja, u suradnji s organizacijom ProVeg, poziva sve zainteresirane da se pridruže „Tjednu bez kravljeg mlijeka”, odnosno na sedmodnevni izazov sa stranice www.worldplantmilkday.com, potkrijepljen brojim korisnim informacijama i receptima.
Sada pozivaju građane i na zanimljivu degustaciju kave sa sojinim mlijekom i drugih veganskih napitaka i slastica. 30. 8. 2019. u 11 sati na zagrebačkome Trgu bana Josipa Jelačića, uz degustaciju, Prijatelji životinja organizirat će igru „Pogodi što piješ” kroz koju koje će posjetitelji imati priliku upoznati različite okuse biljnih napitaka te pogađati o kojoj se vrsti radi, a najbolji degustatori dobit će ukusne nagrade. Cilj je educirati o blagodatima biljnih mlijeka, proizvodima i jelima koje je od njih moguće napraviti te, s druge strane, iznijeti informacije o masovnoj eksploataciji životinja u svrhu dobivanja životinjskoga mlijeka i njegovu negativnom učinku na zdravlje i okoliš.
Ukusni i zdravi biljni napici iz godine u godinu postaju sve popularniji. Razlozi tome su brojni – od brige za vlastito zdravlje i druge ljude do zaštite životinja i očuvanja okoliša. Odabir korištenja biljnih mlijeka jedan je od najznačajnijih koraka koje pojedinac može poduzeti da bi smanjio svoj utjecaj na planet. Životinjsko meso i mlijeko uzrokuju veliku potrošnju pitke vode i drugih resursa te su veliki zagađivači okoliša. Eksploatacija životinja za proizvodnju i preradu mlijeka iznimno je okrutna. Osim toga, čovjek je jedina vrsta koja oduzima mlijeko od mladunčadi drugih vrsta i jedina koja ga pije u odrasloj dobi.
Srećom, biljna mlijeka danas su sve dostupnija na tržištu i namijenjena su svima. Može ih se naći na policama gotovo svih bolje opskrbljenih trgovina, a izbora vrsta i okusa ima napretek. Uz mlijeka, na tržištu su dostupni i drugi biljni proizvodi poput jogurta, sira, vrhnja, sladoleda, pudinga, šlaga i sl., a svi se proizvode od soje, riže, badema, lješnjaka, kokosa, zobi, pira, indijskih oraščića i drugih žitarica i orašastih plodova.
Broj osoba koje se okreću veganstvu i biljnim namirnicama raste iz dana u dan. Na prestanak iskorištavanja životinja za meso i mlijeko pozivaju i mnoge poznate osobe pokušavajući tako svoja pozitivna iskustva podijeliti s drugima. Igor Barberić, poznati redatelj, glumac i koreograf, veliki je ljubitelj biljnih mlijeka: „Odlučio sam biti vegan zbog dobrobiti i poštovanja života životinja, zbog održivog načina života i, na kraju, zbog vlastitoga zdravlja. Često koristim biljna mlijeka. Iskreno, koristio sam ih i prije nego što sam postao vegan.”
Time se ujedno Igor Barberić pridružio Mariji Omaljev i Miraju Grbiću u pozivu na održivo življenje i posjet ZeGeVege festivalu koji će se održati 6. i 7. rujna 2019. na Trgu bana Jelačića. Svojom velikom, isključivo veganskom, ponudom privući će mnoge građane iz cijele Hrvatske.
Prijatelji životinja izazivaju na otkrivanje bogatstva okusa biljnih mlijeka preko stranice www.worldplantmilkday.com te upućuju na zanimljiv program ZeGeVege festivala, koji se nalazi na www.zegevege.com.
Više o Svjetskom danu biljnih mlijeka
Dan biljnih mlijeka svjetski je dan kojim se promiču biljne alternative životinjskome mlijeku.
Kampanju je osnovala grupa Plant Based News 2017. godine te je 2018. godine sklopila partnerstvo s organizacijom ProVeg. Kampanja je odmah privukla pozornost milijuna ljudi diljem svijeta i mnogima pomogla ubrzati prijelaz s kravljeg mlijeka na bogatu raznolikost biljnih napitaka.
Od soje do zobi, od orašastih plodova do konoplje, raznolikost veganskog mlijeka i dalje raste u tandemu s globalnim pomakom prema prehrani na biljnoj osnovi.
Postoji brojni razlozi za konzumaciju biljnih mlijeka – evo nekih od njih:
Bolje za životinje
Krave u uzgoju proživljavaju nemjerljiv stres i patnju. Zbog goleme količine proizvodnje mlijeka, krave, koje su inteligentne, empatične i osjećajne životinje, moraju podnositi neugodne i bolne uvjete koji ne zadovoljavaju ni njihove najosnovnije potrebe. Tretiraju ih kao biološke strojeve, a njihovu djecu ubijaju kako bi postala teletina ili junetina. Prelazak na biljna mlijeka smanjuje tu užasnu patnju.
Bolje za planet
Stočarstvo je jedan od vodećih uzroka klimatskih promjena stvarajući više stakleničkih plinova nego cijeli svjetski transport ukupno. Prelazak sa životinjskog na biljna mlijeka jedan je od načina na koji možete značajno smanjiti svoj negativni utjecaj na planet.
Bolje za tebe
Istraživanja dosljedno pokazuju da je cjelovita biljna prehrana, uključujući konzumaciju biljnih mlijeka, dobra za vas. Takav način prehrane može pomoći u prevenciji hipertenzije, pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i nekih vrsta karcinoma. Životinjska mlijeka nisu potrebna da bismo bili zdravi, a nisu ni namijenjena nama već pomlatku vrste kojoj pripada majka kojoj ga uzimamo.
Bolje za ljude
Površina zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva namijenjenih prehrani životinja radi proizvodnje mlijeka daleko je veća od površine zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva namijenjenih za biljna mlijeka. Smanjena upotreba zemljišta znači da je na raspolaganju više zemlje za uzgoj usjeva za ljude, kao i više šuma.
Bolji izbor
Porast konzumacije biljnih mlijeka diljem svijeta znači da izbor potrošača više nije ograničen samo na sojino mlijeko, već mogu birati između širokog izbora mlijeka na biljnoj osnovi – od badema, riže, zobi, konoplje, indijskog oraščića i mnogih drugih orašastih plodova i žitarica.
Sedmodnevni „mliječni” izazov nalazi se na www.worldplantmilkday.com.
