Prije 10 godina u KBC-u Zagreb prvi je put u Hrvatskoj krvarenje iz intrakranijske aneurizme zaustavljeno endovaskularnim putem. Time je uspješno počelo razdoblje novog načina liječenja intrakranijskih krvožilnih malformacija. Do danas ih je obavljeno čak tisuću, a KBC Zagreb postao je jedan od najvećih europskih endovaskularnih centara. I danas je KBC Zagreb jedina medicinska ustanova u regiji u kojoj se taj zahvat obavlja. A o čemu je zapravo riječ?
– Intrakranijska aneurizma jest proširenje dijela krvne žile, zbog čega nastaje „balon“ na stijenki koji uglavnom zbog turbulencije krvi unutar njega i tlaka krvi koji vrši pritisak na oslabljenu stijenku puca bitno lakše od stijenke zdrave krvne žile. Pucanjem aneurizme dolazi do izlaska krvi u područje moždanih ovojnica, a katkada i u samo moždano tkivo i/ili u moždane komore.
Takav oblik krvarenja nazivamo subarahnoidalno krvarenje – kaže prof. dr. Zdravka Poljaković specijalistica neurolog-intenzivist, pročelnica Zavoda za intenzivnu neurologiju KBC-a Zagreb, dodajući kako je riječ o krvarenju iz arterije, zbog čega može biti vrlo opsežno i predstavlja jedno od najhitnijih stanja u neurologiji i hitno je stanje u medicini uopće. Zahtijeva žurno i stručno zbrinjavanje bolesnika. Smrtnost od tog oblika krvarenja i u današnje je vrijeme između 30 i 40 posto, uz napomenu da je barem u 15 posto bolesnika ono tako jako da bolesnici ne stignu do bolnice. U slučaju neprepoznate rupture aneurizme, postoji veliki rizik za ponovno pucanje aneurizme (rerupturu) i tada je smrtnost, unatoč svim poduzetim mjerama liječenja, i do 80 posto.
Manje klasičnih operacija
Prof. dr. Poljaković ističe:
– Ako postoji, aneurizma može rupturirati bilo kada, neovisno o spolu i u bilo kojoj dobi. Danas također znamo da je intrakranijska aneurizma obično stečena, a da rođenjem postoji zapravo tek sklonost prema njezinu razvoju. U osoba kod kojih dolazi do stvaranja aneurizme na intrakranijskim krvnim žilama, obično već od rođenja postoje određene morfološke promjene stijenki tih krvnih žila koje onda tijekom godina, razvojem daljnjih degenerativnih promjena stijenki, a i porastom krvnog tlaka na račvištima krvnih žila, dovode do pojave prije spomenutog ispupčenja stijenke, zatim „balona“, a na kraju i potpuno oblikovane aneurizme koja može narasti i do promjera od 2 do 3 cm – kaže prof. dr. Poljaković.
Najčešće je ipak promjer aneurizme do 10 mm, a veličina aneurizme i njezin eventualni rast rizični su čimbenici za rupturu.
Dok medicina nije otkrila rješavanje problema endovaskularnom metodom, aneurizma se iz cirkulacije mogla isključiti samo otvorenom operacijom, odnosno neurokirurškim putem. Neurokirurg je kroz kraniotomiju (otvor u glavi) pronalazio mjesto gdje se nalazi aneurizma te bi je u području vrata (najuži dio, mjesto gdje izlazi iz krvne žile) zatvorio tzv. klipom, odnosno spriječio ulazak krvi u balon aneurizme.
Žene su ugroženije
Ova metoda liječenja i danas se uspješno primjenjuje te je za aneurizme na nekim krvnim žilama i metoda izbora za liječenje. Inače, ova vrsta krvarenja nešto se češće javlja u žena, pušača i osoba oboljelih od visokog tlaka, osobito ako nije reguliran. Krvarenje je češće u dobi iznad 50 godina života, a kod ljudi u čijoj je obitelji netko već obolio od subarahnoidalnog krvarenja rizik nastanka krvarenja također je nešto veći. Također povećani fizički napori mogu dovesti do pucanja aneurizme.
>> Izvanredan oporavak: Operirali bebu čiji je opseg glave bio 94 cm!
