U povodu proslave jubileja 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije, u palači Skočibučić na Peristilu svečano je otvorena Riznica splitske katedrale, muzej sakralne baštine. Kako je Riznica katedrale Sv. Dujma jedna od najvrednijih u Hrvatskoj u kojoj se čuvaju predmeti koji datiraju od 8. do 20. stoljeća, vrlo vrijedno crkveno ruho i posuđe, knjige te mnogi relikvijari svetaca i mučenika, otvaranju su nazočili: kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, bibliotekar i arhivar Svete rimske crkve, nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Marin Barišić i metropolit, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Blaženko Boban, gradonačelnik Andro Krstulović Opara, biskupi te dužnosnici Grada i Županije.
Mons. Marin Barišić podsjetio je da je Split UNESCO-ov grad, da se rodio iz Dioklecijanove palače u koju su stizali ljudi iz razrušene Salone. Oko katedrale su se događale najvažnije stvari, uz katedralu je otvorena i prva škola u gradu koja je bila opremljena umjetničkim djelima.
– Kult i kultura ovdje se skladno isprepliću. Kršćanski identitet te pripadnost hrvatskom narodu i baština najveće su blago koje možemo imati – ustvrdio je mons. Barišić te poručio da blago naših riznica ima zadatak pričati povijest, oplemenjivati našu sadašnjost i nadahnjivati budućnost.
– Ovo je centar centra našega grada, najposjećenija lokacija za strance gdje će nas upoznati kao narod zapadne kulture. Današnji dan nije slučajan, vezan je uz sv. Jeronima osobno, ovo mjesto je njegova domovina. No čovjek je najosobniji u onome što radi, a naša riznica čuva Jeronimovo najdraže djelo, prijevod svetog pisma na latinski – Vulgatu. Splitski evangelijar najvažnije je blago koje čuvamo i koje stoljećima čuva nas – rekao je mons. Barišić te zahvalio Vladi RH koja je temeljem ugovora sa Sv. Stolicom zgradu prepustila Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kao dio povrata imovine nakon Drugog svjetskog rata.
– Ovdje je blago hrvatskog naroda, generacija građana Splita, a Crkva će biti njegova vjerna čuvarica – poručio je. Ministrica Nina Obuljen Koržinek dodala je da se nalazimo na mjestu gdje je u okrilju Habsburške Monarhije rođena zaštita kulturne baštine i Zakon o zaštiti kulturnih dobara.
– Riznica, zapravo muzej katedrale, dolazi na kraju obnove arhitektonskog sklopa, nakon dugogodišnjeg restauriranja pokretne kulturne baštine koju je nadbiskupija sačuvala u svojim trezorima. Muzealizacija najvažnijih predmeta koje stoljećima čuva splitska crkva nije samo prezentacija bogatstva već ujedno i znatno podizanje razine čuvanja crkvenog blaga, kulturnog dobra čija vrijednost nadilazi puku turističku ponudu Splita. Ona je trezor kolektivne memorije hrvatskoga naroda, važna stepenica u edukaciji novih naraštaja i središte znanstvenih interesa domaćih i stranih stručnjaka. Dok s jedne strane imamo herojski potez Splitsko-makarske nadbiskupije koja je vlastitim sredstvima uz simboličku pomoć proračunskih sredstava obnovila palaču Skočibučić-Lukaris, s druge Ministarstvo kulture i medija više od dvadeset godina ulaže u restauraciju ovdje izložene građe – istaknula je ministrica poručujući kako će ovaj veliki pothvat doživjeti potpunu afirmaciju tek kada se objedini prostor čitave palače i steknu uvjeti za ostvarivanje suvremenih muzejskih standarda: vlastite restauratorske radionice, prostore za multimediju i prezentacije, depoe za pohranu građe i prostor didaktičkog sadržaja namijenjen radu s mladima.
– Katedrala je blago čuvala u svojim zidovima, u ormaru iz 13. stoljeća kraj južnih vrata, u uspomenama na umjetničke predmete najbiranijih ukusa, koji su dolazili i nestajali pretopljeni u druge, još vrednije i ljepše. Stoga je muzej koji danas otvaramo zapravo muzej izgubljenih nadahnuća koja smo pokušali vratiti svijetu – rekao je Radoslav Bužančić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu.
Poznato da je u 11. stoljeću nadbiskup Lovro poslao svoje ljude u Antiohiju da izuče zlatarski zanat. Znamo da su oni u Splitu izradili brojne relikvijare, križeve i liturgijsko posuđe te da je gotovo sve nestalo pretopljeno u nove ideje.
– Više od četiri remek-djela zlatarstva pretopljena su u poprsje sv. Staša, izloženo među relikvijarima svetaca u novoj postavi riznice. Toliko smo, naime, slojeva svile našli za vrijeme obnove relikvijara, u koju su bile umotane kosti svečeve glave. Ti izloženi fragmenti tekstila iznimno su rijetki ostaci tkalačkog umijeća, od kojih su po starosti neki vršnjaci Splitske metropolije. U relikvijaru sa zubom svetog Dujma nađena je kapsula s pergamenom i natpisom iz 1698. godine koji govori da je zub sveca bio u velikom procesionalnom križu koji je za potrebe obnove crkve pretopio nadbiskup Cosmi – rekao je Bužančić.
Najvredniji u riznici je Splitski evangelijar iz 7.-8. stoljeća, a među predmetima od srebra valja spomenuti Bogorodicu s Djetetom i 11 apostola, koji su nekada zajedno činili palu oltara sv. Dujma u katedrali, s početka 14. st. Desetak relikvijara u obliku svetačkih glava srebrnarski su radovi koji potječu iz razdoblja od 14. do 16. st., a izloženi su i mali predromanički križići te nekoliko romaničkih i gotičkih raspela. Osobito su vrijedni gotički kaleži. Ističu se tri slike Bogorodice s Djetetom, sve na drvenim tablama, te dvije Madone iz splitskih crkava Gospe od Zvonika i Sustipana iz 13. st. U riznici se čuvaju i izuzetno vrijedne knjige: vjerojatno originalni rukopis “Historije Salonitane” Tome Arhiđakona, Origenovo djelo “Super Exodum” s iluminiranim inicijalima s kraja 12. st., iluminirani rimski misal i evanđelistar iz 12./13. st., uvezan u srebrne korice.
