– Kako je 1909. zapošljavanjem Branka Šenoe kao scenografa u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu započela službena povijest scenografske i kostimografske struke, tako ovu, 2009. godinu završavamo sa samo jednim stalno zaposlenim scenografom i jednom stalno zaposlenom kostimografkinjom u Hrvatskoj! – kaže Ivana Bakal, ravnateljica i idejna inicijatorica peterostrukoga izlagačkog projekta “Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije 1909. - 2009.", čija je središnja izložba otvorena u zagrebačkom HDLU.
Kazalište i u koricama
S jedne strane laskava obljetnica, a s druge – poraz struke?! Kako se uzme. Hrvatska je poznata po kulturnim paradoksima kojima pripada i činjenica da su kazališne predstave pretrpane posjetiteljima, a da sto godina nije imala ukoričene cjelovite povijesti scenografije i kostimografije. No stvar su promijenile, i još će mijenjati, dvije žene, stručnjakinje – intendantica HNK Ana Lederer, stručnjakinja za scenografiju, i Martina Petranović, stručna suradnica ovog projekta za kostimografiju. Bez pisane memorije povijest postaje iluzija, i zato su monografije krucijalne, pa projekt logično predstavlja i njih. Stručni tim broji petnaestak osoba, među kojima izdvajamo i umjetnika Darka Fritza, autora postava izložbe.
Stil autora i razdoblja
Skice, fotografije, TV-snimke, scenografske makete i kazališni kostimi birani su tako da reprezentiraju stilske značajke kostimografa i scenografa, ali i razdoblja se koje se njima (re)konstruira.
