Desetak dana nakon “debate stoljeća” s YouTube zvijezdom desne strane spektra Jordanom Petersonom, za koju su se ulaznice prodavale po cijenama od 500 do 1500 dolara, Slavoj Žižek je održao predavanje “Nered pod nebeskim svodom” u zagrebačkom HNK u sklopu “Filozofskog teatra”, ali jasno, po bitno povoljnijim cijenama ulaznica. I na ovom predavanju publika je bila internacionalna te je Žižek predavanja održao na engleskom jeziku, a publika se mogla poslužiti uređajima na kojima su slušali prijevod.
Neizbježni Peterson
Koliko god se Žižek i moderator Srećko Horvat trudili, nije se moglo bez vraćanja na debatu s Petersonom, posebice zato, što se poslije vidjelo i po pitanjima publike, što su mnogi ostali razočarani Žižekovom pomirljivošću s Petersonom. Žižek je objasnio da njemu nije bio cilj u ovoj debati satrti Petersona, nego pokolebati publiku i poklonike kanadskog profesora u njihovim stavovima te je uvjeren da je u dobroj mjeri u tome i uspio. Ponajviše zbog inzistiranja moderatora Horvata, Žižek je u nekoliko navrata spominjao Jugoslaviju te ga je u jednom trenu upitao: “Stvarno želiš da tamo idemo?” Iako marksist ili upravo zato, Žižek je prilično kritičan prema bivšoj državi. Kazao je da je do krvavog rata došlo ne zato što se “skrenulo s Titova puta, nego zato što samoupravljanje nikad nije funkcioniralo kako se to predstavljalo”. Glavni uspjeh Slobodana Miloševića, po njegovu mišljenju, jest to što je birokratima pokazao nacionalizam i u koji ih je gurnuo, s kojim su se potom identificirali. Kazao je da je bio šokiran kada je vidio u kolikom je nasilju sve to završilo i koliko se mržnje potiskivalo svih tih godina.
Lažna fasada Jugoslavije
Horvat je pokušao ishoditi od Žižeka odgovor da je bilo i dobrih stvari u Jugoslaviji pa je bio ironičan spomenuvši otvorene granice te da zahvaljuje režimu što je bio takav kakav je jer je nekoliko godina bio bez posla pa se u tom periodu posvetio skupljanju kontakata u inozemstvu, bez čega bi zauvijek bio nepoznati profesor sa sveučilišta u Ljubljani. Na inzistiranje Horvata da je u Jugoslaviji bilo prekrasne arhitekture, nikad kvalitetnijih filmova poput onih iz crnog vala, da su radnici imali knjižnice u tvornici, Žižek se glasno nasmijao i rekao da je to lažna fasada te može posvjedočiti da je on za vrijeme vojnog roka radio u knjižnici i da je samo jedan vojnik posudio knjigu te da je tako bilo i u tvornicama, a što se tiče prekrasnih zgrada, da su u Moskvi i danas najljepše one izgrađene u doba Staljina ili neposredno nakon njega te da su se i u Čehoslovačkoj snimali odlični filmovi. U samom predavanju Žižek je rekao da se svijet nalazi korak do kataklizme, posebice gledajući prirodu te je istaknuo švedsku tinejdžericu i predvodnicu ekoloških prosvjeda Gretu Thunberg kao modernu Antigonu i kao nekoga tko bi svijet mogao odmaknuti od ponora. Liberalima i ljevičarima zamjera što Trumpa nazivaju fašistom što, po njegovu mišljenju, on to nije i to što se nikad ne pitaju otkud je on došao i kako je moguće da je nastao te ne vide da je on proizvod postojećeg sustava. Kao tajnu uspona populističkih pokreta u Europi naveo je njihova rješenja koja su nekad pripadala socijalnoj demokraciji te je kao primjer naveo neke od mjera koje je donijela talijanska vlada Mattea Salvinija.
jugo ljevica koja živi u Hrvatskoj misli da će Žižek hvaliti smeće od bivše države samo zato što je ljevičar. Haha ostali razočarani..