Prošloga tjedna potpisano je pismo namjere sedam domaćih institucija, koje su se okupile s ciljem da osmisle koncept programa Trećeg programa Hrvatske televizije, koji bi u potpunosti trebao biti posvećen kulturi. Među potpisnicima su HAZU, Sveučilište u Zagrebu, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika, Institut hrvatske glazbe, Koordinacija za medije Hrvatskog društva producenata i Društvo hrvatskih filmskih redatelja, a novi program se, prema privremenome ugovoru s Vladom, treba pokrenuti već potkraj ove godine.
Mnogima je ta nagla vijest zazvučala previše ambiciozno s obzirom na iznimno kratak rok za realizaciju i nedovoljno definirane okvire najavljene suradnje, ali supotpisnici nas odreda uvjeravaju da je riječ o vrlo ozbiljnoj inicijativi za Treći program.
– Nakon što su mnogi već odavno konstatirali da na HRT-u nema programa kulture, prije dvije godine okupili smo predstavnike institucija i nastojali vratiti naše pravo na članove Programskog vijeća HRT-a. Međutim, političari to nisu prihvatili. Posljedice su vidljive u djelovanju toga vijeća – objasnio nam je genezu inicijative Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice koji Treći program zamišlja kao dvadeset četiri sata kulture na dan s kombiniranom programskom koncepcijom kakvu imaju Arte, Mezzo i National Geografic, uz dodatak obveze čuvanja i promidžbe hrvatskih kulturnih i znanstvenih dostignuća.
Kaže, sa svojim su se prijedlogom obratili upravi HRT-a koja ga je zdušno prihvatila, a nakon potpisivanja konkretnog ugovora na suradnju će pozvati i ostale zainteresirane institucije iz cijele države. Lukić najavljuje i osnivanje TV Matice, male televizijske kuće unutar njegove institucije, a koja bi mogla isporučivati sadržaje Trećem programu HTV-a. Iznimno je optimističan i Božidar Petrač, bivši HDZ-ov saborski zastupnik, a danas predsjednik Društva hrvatskih književnika.
– Što se tiče programskih prijedloga DHK, oni će biti tijesno povezani s našim ukupnim djelovanjem koje inače gotovo redovito izmiče medijskoj pozornosti, kroz različite oblike kolokvija i znanstvenih skupova, predstavljanja naših književnika, umjetničkih i humorističkih večeri DHK, obilježavanja obljetnica najznačajnijih hrvatskih književnika, rasprava o problemima koje more naše članstvo... – nabraja Petrač, naglašavajući da ne vidi zašto bi devet mjeseci bio prekratak rok da bi se na noge postavio ozbiljan TV program.
Veliku skepsu prema njihovu konceptu izrazio je prvi čovjek hrvatskog filma, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar.
– Još samo čekam emisije Akademici pjevaju i Matičari plešu – cinično je ilustrirao tu programsku ideju.
Kaže, Hrvatska televizija institucija je u velikoj financijskoj i profesionalnoj krizi, i u tom se smislu HAVC i cijela Hrvatska trebaju angažirati kako bi je potaknuli na promjene, ali ne u smjeru koji bi njegovao estradnu ulogu hrvatskih akademika.
– Neosporno je da HTV-u treba više kvalitetnog sadržaja, ali u tome im trebaju ljudi koji imaju televizijsku kulturu i medijsku inteligenciju, a ne samo općenitu kulturu i inteligenciju. Trebaju joj tehničari koji znaju kako se postavlja svjetlo u studiju, novinari koji znaju da je Havel razdvojio Češku i Slovačku, a ne Poljsku i Češku, te urednici koji emisiju o sportu neće nazvati Olimp, jer Olimpijske igre se ne zovu po brdu Olimpu nego po gradu Olimpiji. Dok nemamo takve ljude, HTV ne može imati nijedan pošteni program, a kamoli tri ili četiri – objašnjava nam Hribar.
Skepsu je izrazio i Nenad Puhovski, direktor dokumentarne produkcije Factum i festivala Zagreb Dox.
– Osobno bih jako volio da se taj novi program realizira na pravi način, ali bojim se da bi on mogao postati geto za kulturne i javne sadržaje, koje HTV po zakonu mora prikazivati u određenim kvotama, što bi omogućilo otvaranje Prvog i Drugog programa još većem udjelu komercijalnog šunda poput sapunica i raznih reality showova – kaže Puhovski, dodajući da prema njegovim spoznajama još nije počela konkretna proizvodnja programskog sadržaja za Treći program. A on bi se sad već morao snimati punom parom kako bi HTV-ovci do kraja godine imali što prikazati!
U pokušaju da doznamo više o operativnom planu inicijative za pokretanje HTV3, obratili smo se producentu Ivanu Maloči, koji nam je rekao da su zasad imali samo jedan uži operativni sastanak, pa se o konkretnom konceptu programa još uvijek ne može govoriti jer on – ne postoji.
– Mi smo se tek sastali kao inicijativa, kako bismo u skladu s vlastitim mogućnostima i resursima pomogli HTV-u da osmisli koncept Trećeg programa. Svaka institucija trebala bi imenovati jednu ili dvije osobe koje će sudjelovati u našoj radnoj skupini i izložiti svoju viziju. To je još vrlo daleko od konkretnog koncepta, a kamoli nekakve programske sheme. Prvo moramo definirati ciljeve, pomiriti različite želje koje dolaze iz raznih institucija, uzeti u obzir malen budžet koji nam HTV može osigurati, a tek tada s našim prijedlogom doći pred urednike državne televizije, koji će taj projekt predstaviti Vladi – rekao nam je Maloča, potvrdivši da u ovom trenutku ništa ne obvezuje čelnike HTV-a da prihvate njihove prijedloge, no svejedno očekuje dobru suradnju.
– Mi ne radimo račun bez krčmara. Iz vrha nacionalne kuće dobili smo zeleno svjetlo da razradimo programski koncept, a moj osobni angažman bit će borba za uključivanje mladih ljudi u našu inicijativu te borba protiv izbacivanja kulture iz prva dva programa – odlučan je Maloča.
Na mogućnost getoizacije kulture upozorila je i ministrica Andrea Zlatar, koja je za Večernji list načelno pozdravila svaku inicijativu za povećanje i razvoj televizijskog programa posvećenog umjetnostima, kulturi, obrazovanju i znanosti. Ministrica je ipak izrazila bojazan od privatiziranja Trećeg programa za interese okupljenih institucija.
– Rado bih na HRT-u gledala vrstu domaćeg ARTE-programa, ali smatram da u njegovom kreiranju trebaju moći participirati svi mogući akteri ravnopravno, tj. i druge institucije i udruge, a ne samo potpisnice pisma namjere. Ono trenutačno otvara mogućnost privatizacije javnog medija putem institucija, a dovodi u pitanje i profesionalne standarde novinarstva – ocijenila je ministrica upozoravajući na dijelove pisma namjere u kojima nije jasno objašnjeno kakav će utjecaj na odabir kadrova, kreiranje programa i uvid u financije imati potpisnice pisma namjere, a kakav oni koji se naknadno priključe. Potpisnici pak tvrde da se svatko tko poželi može uključiti u njihovu inicijativu. A službeni poziv uputit će – nakon što one same potpišu prvi ugovor s HTV-om.
Hrvoje Hribar i Nenad Puhovski, ako vam nešto tu ne paše možete slobodno do Pašaluka, \'gde\' će biti sve po vašem.....