Nije često da neki visokorangirani političar snimi vlastiti nekrolog. No, baš je to učinio John McCain, republikanski senator kojega će se najčešće u američkim medijima spojiti s pojmom ‘jastreb’. “John McCain: Kome zvona zvone” dokumentarac HBO-a s dvostrukim znaćenjem: Hemingwayjeva je knjiga njemu omiljena, a naslov jasno signalizira i siguran kraj važnog američkog političara. Ovaj nekadašnji ratni zarobljenik u Vijetnamskom ratu te sin i unuk američkih admirala s četiri zvjezdice koji je prošle godine nakratko posjetio i Hrvatsku, natjecao se i za predsjednika Amerike.
Uveli antiintelektualizam
U tom smislu pamtit ćemo ga po jednoj drugoj osobi, Sarah Palin koja mu je srušila kampanju. Ali je njezina pojava uvela i nešto drugo, antiintelektualizam u republikansku stranku. No uz velikane kao što su Bill Clinton, George W. Bush, Henry Kissinger, John Kerry i Joe Biden i filmu mena ni Palin ni Donalda Trumpa, čiju uvredu McCain ne zaboravlja. The Donald je, naime, o McCainu rekao da se za njega ne bi niti znalo da nije u Vijetnamu bio zarobljen, o nekom herojstvu tu nema govora. Nekako je u svemu tome i potka u sjajno produciranom ali očito nepotpunom dokumentarcu o simbolu američke politike koji je svjestan kako mu ne ostaje još dugo. Kroz cijeli film imate taj osjećaj kako se nitko, barem iz čiste pristojnosti, nije usudio reći ništa loše o pacijentu s terminalnom bolešću. A vješto se izbjegla ta kontroverza McCaina kao Trumpova kritičara koji upozorava kako Amerika ide u krivom smjeru, no koji je s Palinovom barem odškrinuo vrata ulasku upravo takvog vjetra u sobu američke politike. Možda i kajući se zbog nekih odluka i procjena, senator McCain učinio je sve da ga se nakon smrti upamti kao velikana koji se uvijek borio za pravu stvar. Tako će u filmu priznati pogrešku kada je kao kongresmen primao novac i od bankara Charlesa Keatinga što je kasnije rezultiralo skandalom ali će vodu okrenuti na svoj mlin govoreći kako je to iskoristio za promjenu u načinu kako se financira američka politika i u njoj ostvaruje utjecaj. No, ima dosta stvari o kojima se u filmu ne govori, ili se govori premalo. A mnogo je razloga što se Johna McCaina naziva jastrebom. Sklonost vojnim intervencijama pokazivao je još za Ronalda Reagana kada je podupirao nikaragvanske Contrase, dok je čileanskog diktatora Augusta Pinocheta čak i posjetio. Među prvima je počeo zastupati ideju invazije na Irak što će se kasnije i ostvariti te uvući Ameriku u niz krvavih sukoba na Bliskom Istoku pa konačno i u konflikt s Rusijom. Snažna je potpora u tome bio predsjedniku Georgeu W. Bushu s kojim je 2000. vodio prljavu bitku za kandidaturu za američkog predsjednika pri ćemu ga se proglašavalo i mentalno nestabilnim.
Preteča Charlotesvillea
Upravo u toj kampanji protiv Busha 2000. nije se ogradio od isticanja konfederativne zastave u Južnoj Karolini, što govori da prošlogodišnji događaji u Charlottesvilleu svoje korijene imaju znatno prije Trumpa. Ali, zato se vješto iskorištava trenutak iz kampanje protiv Baracka Obame 2008. godine. Na rečenicu u kojem ga jedna mitingašica informira kako Obamu ne voli jer je Arap McCain odgovara kako je Obama pravi Amerikanac i to ne može dopustiti. Što se može zaključiti, da se McCain borio protiv trumpizma u začeću ili su budući trumpisti prirodno u Trumpu prepoznali ono što u McCainu nisu dobili a očekivali su? Senator je gotovo istodobno kad i film objavio i knjigu očito želeći do kraja poravnati račune izmirujući se prije svega s političkim protivnicima. Političar do kraja.
