U ozračju #MeToo pokreta, ali i dugogodišnje debate o položaju žena u europskoj i svjetskoj filmskoj industriji, ovogodišnje finale nagrade Lux koju dodjeljuje Europski parlament obilježili su snažni ženski likovi, u odreda politički i vrijednosno vrlo nabijenim filmovima, koji u kontekstu europskog skretanja prema populizmu i desnom radikalizmu motiviraju na građanski otpor društvenoj nepravdi, ali i propituju koliko pojedinac zapravo može učiniti i s kakvim posljedicama za sebe osobno.
Obiteljska povijest
U konkurenciji s njemačkim filmom “Styx” o utapanju izbjeglica i srpskom “Drugom stranom svega” o socijalizmu i nacionalizmu, filmsku nagradu Europskog parlamenta osvojio je islandski redatelj Benedikt Erlingsson s filmom “Halla ide u rat” koji je upravo prikazan i na Zagreb film festivalu.
– Žene su uvijek spašavale svijet, kako na globalnoj razini tako i u mojoj obitelji koja ima dugu povijest matrijarhata. Žene su i na prvim linijama borbe za očuvanje okoliša, o čemu sada govori moj film – opisao je u razgovoru za Večernji list Erlingsson, čija je angažirana humorna drama neformalno proglašena “najfeminističkijim filmom” ovogodišnjeg festivala u Cannesu.
– Ja sam zaista ponosni feminist i nadam se da će to postati i ostati vrijednost oko koje postoji univerzalni konsenzus. Nemoguće je živjeti u današnjem svijetu i ne priznavati borbu za jednakost muškaraca i žena. Kao muškarac kojeg su odgojile žene, ja na to ne mogu pristati – rekao nam je nakon dodjele nagrade koju mu je uručio predsjednik Europarlamenta Antonio Tajani. Islandski redatelj iskoristio je priliku da pozove sve prisutne zastupnike na odlučnu akciju o očuvanju okoliša, na razinama mnogo većima od individualne i pomalo donkihotovske bitke u koju se u filmu“Halla ide u rat” upušta njegova junakinja boreći se protiv lokalne industrije aluminija.
– Živimo u čudnoj kulturi negiranja problema i odgađanja važnih odluka. Međutim, ekološki problem postao je neodgodiv, on traži da djelujemo odmah, sada, u nadi da će naši unuci imati gdje odrasti. Mislim da je dobro što se ova nagrada, osim estetskim, vodi i političkim kriterijem. Ako je izbor mojeg filma kao najboljega naznaka smjera u kojem će se kretati službena europska politika, to je meni kao stanovniku ovog planeta izuzetno ohrabrujuće – rekao nam je Benedikt Erlingsson. Radi se o redatelju dobro poznatom hrvatskoj publici, čiji je raniji hit “O konjima i ljudima” jedan od najboljih primjera uvrnutog smjera islandskog filma u koji se može uklopiti “Halla ide u rat”.
Gradski klinac u prirodi
– Odrastao sam usred Reykjavika, ali kao klinac sam radio na farmi koja me snažno inspirirala da snimim “O konjima i ljudima” prikazujući taj pomalo otuđeni, pa čak i bizarni, ali i iznimno oslobađajući način života u ruralnom Islandu. Upravo tamo povezao sam s prirodom na način koji me goni da doprinesem njezinu očuvanju. Kao redatelj, shvatio sam da o tome mogu najbolje govoriti jezikom koji poznajem, filmskim – zaključuje Benedikt Erlingsson. Njegov novi film “Halla ide u rat” uskoro će zaigrati i u neovisnim hrvatskim kinima.
