Herta Müller, jedna od najboljih suvremenih njemačkih književnica, (rođena 1953. u selu Nitzkydorfu u rumunjskome Banatu, 1987. prebjegla u Berlin), ovogodišnja je dobitnica Nobelove nagrade za književnost. U prvom kratkom obrazloženju odaslanom jučer točno u 13 sati, Švedska je akademija navela razloge koji su prevagnuli u odluci o laureatkinji: "Herta Müller pjesničkom zgusnutošću i proznom iskrenošću opisuje krajolik uskraćenih".
I, doista, cijeli pozamašan pjesnički, prozni i esejistički opus nove nobelovke usredotočen je na književno problematiziranje sudbine pojedinca nemoćna pred terorom političke diktature, prisiljenoga da napusti vlastiti, poznati, domaći prostor i pokuša se ukorijeniti u nepoznatom, tuđem... Većina njezinih djela autobiografski je duboko utemeljena. Herta Müller bila je žrtva Ceausescuova režima.
Još kao studentica njemačkog i rumunjskog u Temišvaru postala je članicom Aktionsgruppe Banat, skupine pisaca njemačkoga materinskog jezika (kojoj je pripadao i njezin suprug Richard Wagner, s kojim se kasnije i iselila u Njemačku) što se zauzimala za književne i političke slobode.
U uvjetima propisane i terorom održavane ideologije, dakako, da je bila proglašena neprijateljicom režima. Odbivši surađivati s rumunjskom tajnom službom dobiva optkaz s prvoga posla prevoditeljice u tvornici.
Tada piše prvi kratki roman "Nizine" o licemjerju male sredine prema nekonvencionalnim pojedincima, ali ga ne uspijeva objaviti sve do 1982. kad izlazi drastično cenzuriran. Originalni rukopis prokrijumčarila je u Njemačku gdje je u cijelosti objavljen, autorica dobiva poziv na Frankfurtski sajam knjiga, tamo oštro govori protiv diktature u Rumunjskoj. Povratak u domovinu donosi nove pritiske, iseljavanje ostaje jedini izlaz, nova je adresa Berlin, a s nje kreću i djela koja osvajaju europsku i svjetsku kritiku i nagrade, sve do Nobela...
Rukopis Herte Müller primjer je angažirane književnosti koja nije podlegla veličini i plemenitosti ideje za koju se zauzima i koja se stoga ne pretvara u plakatski pamflet. Njezina proza o tjeskobnu vremenu i strašnim životnim prilikama u isto je vrijeme tužna i potresna, sarkastična i nemilosrdna. Autorica je u Zagrebu gostovala 2004. g. Na hrvatskom joj je Naklada OceanMore objavila dva romana: "Remen, prozor, orah i uže" i "Da mi je danas bilo ne susresti sebe".
NOBELOVA NAGRADA Najveće književno priznanje pripalo njemačko-rumunjskoj autorici
Nobelova nagrada za književnost Herti Müller
Književnica, esejistica i pjesnikinja rođena u Rumunjskoj 1953. godine postala je tako tek 12. žena osvajačica književnog Nobela, nagrade koja uz prestiž donosi i novčani iznos od 10 milijuna švedskih kruna.
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
