Već nekoliko dana traju žustre rasprave zbog Javnog poziva za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i prevođenja koji je otvorilo Ministarstvo kulture i medija. Dio književnika i prevoditelja nije nimalo zadovoljan kriterijima ovogodišnjeg Poziva te su pokrenuli i peticiju Pravo na kvalitetu, u kojoj traže njegovo poništenje. Njime su, naime, raspisani kvantitativni kriteriji kojima se od autora i prevoditelja traži da prema bodovnoj ljestvici sami izračunaju i prijave broj bodova koje su ostvarili u protekle dvije godine. A bodove su mogli skupiti sudjelujući na festivalima i osvajajući nagrade, uza što se vrednuje i broj kritika njihovih djela objavljenih u novinama i časopisima. Kriteriji su problematični, smatraju autori peticije, po više stavki – ne uzima se u obzir jesu li kritike pozitivne ili negativne, a u nekim od navedenih časopisa književne kritike uopće se ne objavljuju. Također, u popis festivala nisu uvršteni strani festivali na kojima naši autori redovito sudjeluju, a ni sve nagrade koje se dodjeljuju na književnim polju. Jasno je stoga, ističu, da se ne mjeri ono što bi se trebalo mjeriti – estetska kvaliteta djela – već puko postojanje knjige na odabranim domaćim festivalima i u medijima.
– Nemaju svi autori jednake mogućnosti da se odazovu na pozive na festivale, i to pogotovo u vrijeme pandemije, a mogućnost autora da se odazove pozivu na neki festival i činjenica da je o njegovoj knjizi netko nešto napisao, pa makar i negativno, nisu pokazatelji kvalitete knjige – kazala nam je pjesnikinja Marija Dejanović, koja je uz Ivanu Rogar, Noru Verde i Moniku Herceg jedna od pokretačica peticije.
U samo nekoliko dana od objave peticije potpisalo ju je više od 200 osoba, a neki ovakav način bodovanja nazivaju nagradnom igrom ili lutrijom. O Pozivu raspravljalo se i u Saboru, gdje je o problematici kriterija natječaja govorio zastupnik Vilim Matula.
– Jedan od važnijih razloga nezadovoljstva književnika jest što se ovakvim natječajem od njih traži da se laktare za sudjelovanje na festivalima i za što veći broj kritika. To je potpuno ostvaren socijalni darvinizam u kojem preživljava najjači. Knjige objavljene kod jačih izdavača imaju veće izglede dobiti više kritika. Na festivale se pozivaju najprije poznatiji autori. Nagrade su također problematičan parametar jer u žirijima ne sjede samo književni znalci. Ovo nije lutrija jer u bi njoj svi imali jednake izglede. Ovdje veće izglede imaju oni koji su postigli medijsku vidljivost – dodaje Ivana Rogar.
Iz Ministarstva kulture i medija kazali su nam kako su za peticiju saznali tek putem medija. Istaknuli su i da je Javni poziv raspisan u suradnji sa strukovnim udrugama, među kojima su Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnika, Društvo hrvatskih književnih prevoditelja te Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade. Njihove je prijedloge Ministarstvo prihvatilo u cijelosti i nije ih mijenjalo jer smatra da će ovakav način izbora biti puno transparentniji i vrednovati osobita postignuća.
”Rad na kriterijima je trajao dugo, što nas uvjerava da je proces bio otvoren svim autorima koji su se željeli pridružiti svojim konstruktivnim prijedlozima. Ministarstvo kulture i medija ne nameće, nego u suglasnosti sa strukom svake godine pristupa reviziji kriterija svih javnih poziva koje raspisuje. To znači da smo i dalje otvoreni za sve konstruktivne prijedloge koji će pridonijeti unapređenju naših mjera, ali i izvrsnosti književnog i prevoditeljskog stvaralaštva”, stoji u očitovanju Ministarstva, iz kojeg napominju da se putem Javnog poziva dodjeljuju javna sredstva na temelju jasno utvrđenih kriterija, a nitko se nije dužan prijaviti te da u tom kontekstu ovakve peticije smatraju suvišnima.
Naveli su i da je nakon zaključenja Poziva predviđeno osnivanje stručnog povjerenstva koje će zatim konačni prijedlog za dodjelu stimulacija donijeti na temelju bodovne tablice kao i stručnih kvalitativnih i estetskih procjena.
No, članovi strukovnih udruga nisu imali informaciju da je u tijeku proces sastavljanja kriterija za Javni poziv, tvrdi Dejanović. Trebalo bi stoga, predlažu autori i potpisnici peticije, sastaviti radnu skupinu u koju bi se glasanjem mogli uključiti svi članovi strukovnih udruga koji bi kriterije dobili na uvid prije nego se dostave Ministarstvu kulture i medija. Ako se to ne ostvari, brojni autori i prevoditelji već su najavili i bojkot natječaja.
