Ukrajinski virtuoz Orest Shourgot sa stalnom adresom u Hrvatskoj, gdje je dugogodišnji koncertni majstor Zagrebačke filharmonije i profesor Muzičke akademije, prošle se godine velikim solističkim podvigom upisao u hrvatsku glazbenu povijest kao prvi violinist koji je na našim pozornicama izveo svih šest skladbi Johanna Sebastiana Bacha za violinu solo. Bachove tri partite i tri sonate Shourgot je odsvirao u dvije večeri na Festivalu sv. Marka, u crkvi sv. Marka.
Pričao nam je tada o svom mističnom iskustvu Bachova remek-djela koji predstavlja jedan od vrhunaca razvoja ljudskog glazbenog umijeća i misli.
Za ovogodišnje 21. izdanje istog festivala, koji uvijek tradicionalno počinje upravo na blagdan sv. Marka 25. travnja, Shourgot je pripremio novi veliki podvig koji je još veća rijetkost ne samo u Hrvatskoj, gdje ga također još nitko prije nije poduzeo, nego i u svijetu. Večeras, 2. svibnja, u okviru 21. izdanja Festivala sv. Marka koji je i ove godine tradicionalno počeo 25. travnja, na blagdan sv. Marka, Shourgot će na pozornici Hrvatskoga glazbenog zavoda odsvirati svih šest sonata za violinu solo koje je, nadahnut upravo Bachovim djelima, 1923. godine skladao belgijski violinist i skladatelj Eugène Ysaÿe.
Glazbenik kojeg su za života nazivali kraljem i carem violine, svojih je šest iznimno teških skladbi posvetio šestorici svojih suvremenika. Bili su to redom, uz samog Ysaÿe najveći violinisti tog doba Joseph Szigeti, Jacques Thibaud, George Enescu, Fritz Kreisler, Mathieu Crickboom i Manuel Quiroga.
- Čitava dva stoljeća nakon što je Bach napisao svojih šest skladbi za solo violinu ništa slično nije bilo napisano, sve dok to nije učinio Ysaÿe. Paganinijeva Capriccia skladana 1820. godine nešto su sasvim drugo i ne mogu se usporediti sa strukturom Bachovog ili Ysaÿeovog ciklusa – kaže Shourgot.
Za njega je mistična već i sama činjenica što se svakih stotinjak godina pojavi jedan genije koji ostavi čovječanstvu neko ovakvo remek-djelo napisano za jedan instrument, a još mističnija je sama glazba. S oduševljenjem i iskrenim umjetničko-religioznim zanosom, Shourgot opisuje "Opsesiju", prvi stavak Druge sonate u kojem Ysaÿe citira Preludij iz Bachove Treće partite. Druga velika tema djela je srednjovjekovni koral Dies irae. Shourgot tumači kako se kroz čitavo djelo provlači simbolika dviju tema – Kristovog uskrsnuća i posljednje trube Apokalipse koja na Sudnji dan poziva duše pred božje prijestolje.
Baš kao ni Bachu, tako ni Ysaÿeu naoko oskudne polifonijske mogućnosti violine nisu bile zapreka da u svojim skladbama razvije majstorski kontrapunkt koji ide čak do, kad je o solo-violini riječ gotovo nevjerojatnog četveroglasja. Također, u njegovih je šest skladbi, kako ističe Shourgot, i ogromno stilsko bogatstvo jer se njihov glazbeni jezik kreće od neobaroknog do ekspresionističkog, aktualnog u vrijeme kada su sonate napisane. Osobito posljednje dvije sonate ciklusa odražavaju duh Ysaÿeovog vremena, uznemiren duh europske epohe između dva rata.
Dok govori, pa čak i dok piše o ovoj velikoj glazbi, Shourgota preplavljuju snažne emocije i bezgranično divljenje, s kojim iznosi i svoje duboko uvjerenje da je sam Bach na nebu čestitao svom belgijskom kolegi na ovim djelima.
- Ciklus je monumentalan, grandiozan, s ogromnim dijapazonom tonskog raspona, a sav taj potencijal je u službi jedinstvenog koncepta lišenog bilo kakvih jeftinih efekata i površne virtuoznosti kakvu nalazimo u mnogim skladbama, osobito u 20. stoljeću. To je spoj dvostruke genijalnosti Ysa˙ea, skladateljske i violinističke. Skladbe su sam vrh polifonijskog stvaralaštva za violinu solo, a u svemu tome njihov autor pred nama stoji i kao veliki humanist snažno izražene kršćanske etike – zaključuje Shourgot najavljujući svoj veliki podvig, ali i veliki umjetnički događaj i doživljaj, jer još strastvenije nego što govori Orest Shourgot svira.
Koncert počinje u 20 sati i posvećen je uspomeni na Nevena Valenta, pokretača i suutemeljitelja Festivala sv. Marka.
