Otvorenje Muzeja suvremene umjetnosti – ono o čemu su sanjale generacije likovnih umjetnika i kulturnjaka koje su s hrvatskom aktualnom umjetnošću živjele po unajmljenim kućama Gornjega grada – napokon će se dogoditi idućega petka, 11. prosinca u 20 sati. “Naša budućnost je počela”, rekla je ravnateljica Snježana Pintarić u žurbi između zvonjave mobitela i dogovaranja zadnjih detalja za trodnevnu svečanost otvorenja, kakve u nas nikad nije bilo.
Pozivnice za svečano otvorenje (koje režira Krešo Dolenčić) i prolazak crvenim tepihom već su stigle, a toga će petka domaća i svjetska javnost prvi put zajedno vidjeti umjetnička djela prikupljena u Muzeju suvremene umjetnosti od 1954. godine do danas.
Prvo će u četvrtak kroz vrata MSU-a kao najveće hrvatske kuće za prezentaciju novije umjetnosti ući svi novinari, fotoreporteri i snimatelji koji informiraju javnost, kustosi, ali i stručnjaci drugih muzeja i djelatnici s područja turizma. Potom će od subote muzejske “Zbirke u pokretu” moći razgledati svi zainteresirani građani. Trodnevno otvorenje obilovat će performansima na ulaznom platou, koncertima i glazbenim atrakcijama. Poziv da zavire u novu zgradu – dosad najveću koja je izgrađena za prakticiranje kulture u Novom Zagrebu, na površini od 14.500 četvornih metara – upućen je svim namjernicima, mlađim i starijim građanima.
Muzej kao živa pozornica
– Muzej suvremene umjetnosti bit će živo mjesto stvaranja, predstavljanja, interpretiranja i čuvanja suvremene umjetnosti u svim njezinim oblicima. Svrha mu je poticati i njegovati razumijevanje suvremene umjetnosti inovativnim i maštovitim korištenjem izložaba i kolekcija, omogućujući najrazličitijim grupama posjetitelja učenje kroz zabavu. Naglasak je na razvijanju radnog procesa s umjetnicima i publikom, više nego na predstavljanju gotova izložbenog proizvoda – rekla nam je Snježana Pintarić, ravnateljica MSU.
Također, ravnateljica podsjeća da je upravo ova zgrada, izgrađena na novozagrebačkoj ledini – najveća hrvatska kulturna investicija od osamostaljenja hrvatske države 1991. godine.
– Odlučivši se za ovu lokaciju Muzej čini pionirski pothvat u prekoračenju Save kao prva velika kulturna institucija koja svoje sjedište premješta u dio grada koji je u potpunosti nastao u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata, u doba socijalističke izgradnje i koji je bio poznat kao “gradska spavaonica”.
Međutim držeći se osi sjever – jug, Muzej istodobno nastavlja i produžuje ideju genijalnog urbanista Lenucija koji je uzduž te osi od Trga bana Jelačića do Glavnog kolodvora smjestio važne kulturne i znanstvene institucije, čiju su liniju u drugoj polovici 20. stoljeća nastavile KD “Lisinski” te Nacionalna i sveučilišna knjižnica – tumači Snježana Pintarić.
Kulturni centar Zagreba
Ako je gradnja novih muzeja jedan od trendova u svijetu, Zagreb se kao jedna od srednjoeuropskih metropola također uklapa u tu priču. Nova muzeološka praksa pokazuje da upravo specijalizirani muzeji suvremene umjetnosti postaju kulturni centri s raznolikom kulturnom djelatnošću. Uz muzej se vežu medijateke, multimedijalne dvorane, suvenirnice i restorani.
– Mnoga od ovih djela bila su spremljena u muzejskom depou i malo tko ih je vidio. Neka su zapamtili samo njihovi autori koji su ih radili, a neka gledamo prvi put na zidu, poput umjetničkog dnevnika “Moja godina” Željka Jermana – rekla je kustosica Leila Topić grupi studenata s Akademije koji će sudjelovati u performansu otvorenja zajedno s Igorom Grubićem. U muzejskim dvoranama napokon ćemo vidjeti svu inovativnost “Novih tendencija”, pokreta začetog u Zagrebu šezdesetih godina, gospodsku intelektualnost predstavnika Gorgone, mnoga kiparska djela koja su napokon dovoljno udaljena od dugih skulptura da se mogu lagodno pregledavati. Tu su i sjajne fotografije, kinetička i op-artistička umjetnost, konceptuala...
Nije loše imti muzej suvremene umjetnosti ali zar se moralo potrošiti 450 MILIJUNA kuna???? U ovo doba krize, nezaposlenosti i siromaštva taj novac se mogao upotrijebiti daleko korsinije - recimo za dovršenje bolnice.