Nakon godinu dana pažljive pripreme objavljeno je luksuzno izdanje jedne od najvažnijih rukopisnih knjiga u hrvatskoj povijesti. Riječ je o Misalu kneza Novaka, dragocjenom djelu iz 1368. godine, koji su u zajedničkom izdavačkom pothvatu pripremili Mozaik knjiga, Staroslavenski institut i Katedra Čakavskog sabora Roč. Ujedno je to i prvi put da je Misal kneza Novaka u više od šest stoljeća od nastanka dostupan široj javnosti.
Zainteresirane kupce, kolekcionare i ljubitelje knjiga koji se požele pohvaliti ovim izdanjem očekuje faksimil originalnog Misala, reprodukcije svih zlatom ukrašenih 480 inicijala i šest minijatura na stranicama, ručno uvezane korice od teleće kože, zaštitni ovitak za knjigu te posebne pamučne rukavice za listanje. Vlasnici će dobiti i vlasnički list kao i popratnu knjigu s najvažnijim činjenicama i zanimljivostima o Novakovu misalu koju su napisali renomirani hrvatski akademici, znanstvenici i stručnjaci. Svaki primjerak je unikatan, kažu iz Mozaik knjige, a otisnuti su u ograničenoj nakladi od samo 200 primjeraka. Cijena mu je nevjerojatne 19.992 kune!
I u vrijeme kneza Novaka baviti se knjigama bio je skup sport. Rukopisne knjige, nastale prije izuma tiskarskog stroja, bile su rijetke i skupocjene – godinama su ih ispisivali i ilustrirali samo najvještiji pisari i iluminatori, a stranice su bile izrađene od pergamenta, dobivenog od kozje ili ovčje kože. A uz to što je knez Novak svoj misal pedantno i precizno ispisivao i bogato ilustrirao više od pedeset godina, za izradu njegovih stranica bilo je potrebno najmanje 140 ovaca. Iako je Novak Disislavić bio plemić i vitez, a mogao je i bez većih poteškoća takvu knjigu naručiti od kojeg pisara, taj krbavski knez sam se samcat bacio u mukotrpan pothvat. Misal je pisao na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku kojim je pisana i Bašćanska ploča, i to uglatom glagoljicom. Otkrio nam je u kolofonu, zapisu na kraju knjige, i zašto se s tim odlučio uhvatiti u koštac: “zbog brige za vlastitu dušicu”. Pisanje tog misala služilo mu je, dakle, i kao svojevrsna pokora, ali i zalog za vječni život te ga je namijenio kao zavjetni dar crkvi u kojoj će biti pokopan.
No njegov sin Petar Disislavić nije poštovao očevu posmrtnu želju: misal je 1405. godine prodao dvojici istarskih svećenika za impresivnih 45 zlatnika. Razni vlasnici u čije je ruke kroz stoljeća dolazio Misal kneza Novaka u njemu su ostavljali i svoje zapise. Tako je žakan Juri iz Izole u njemu odlučio zabilježiti jedan od najvažnijih događaja u našoj povijesti – samo 28 godina nakon što je Gutenberg tiskao svoju Bibliju, Misal kneza Novaka poslužio je i kao glavni predložak za prvu hrvatsku tiskanu knjigu, Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine. “Vita! Vita! Štampa naša gori gre”, napisao je u ushitu. Znamo i da je ga je početkom 16. stoljeća čitao slavni pisar i glagoljaš Šimun Greblo, svećenik iz Roča, a koji je u njemu zabilježio da je u njegov kraj stigla kuga. U 19. stoljeću misal dolazi u ruke kolekcionara Giovannija Battiste Hattingera koji ga prodaje Dvorskoj knjižnici u Beču koja je ostala dom našeg najslavnijeg misala do danas.
Svaka čast- no tko si to može priuštiti? Valjda jedino bogate knjižnice.