Već prošlog petka navečer, dok su se splitskim ulicama rijeke veselih "ultraša" slijevale prema Parku mladeži, nas mnogo manje imalo je utoliko veću povlasticu gledati na Peristilu posljednju generalnu probu za premijeru Verdijeva "Rigoletta". Tutnjao je orkestar pod temperamentnim vodstvom maestra Ive Lipanovića, a usprkos tome što su štedili glasove, solisti su jasno dali naslutiti da se sprema velika operna predstava.
Treća je to splitska operna režija Dražena Siriščevića, nakon Puccinijeve "Madame Butterfly" i nakon Verdijeve "Aide", koja je nedavno, opremljena novom spektakularnom digitaliziranom vizualnom pozadinom, gostovala na otvorenju Ljubljanskog festivala pred tisućama gledatelja na Kongresnom trgu.
Uz maestra Lipanovića, Siriščevića autorska ekipa je već provjerena, ista. Scenografija Slavena Raosa je minimalistička brojem, premda ne i dimenzijama dvaju glavnih scenskih elemenata, ogromnih lustera koji bi, svaki na svojoj strani pozornice, trebali predstavljati dva suprotstavljena svijeta: jedan blistavo raskošan na dvoru mantovskog vojvode, a drugi bijedan i raspadnut u pokušaju imitacije prvog, onaj Rigolettov.
S Peristilom takva scenografija baš i nije u nekom skladu, ali treba uzeti u obzir da splitski HNK i dalje grca u dugovima i da se moraju tražiti najjeftinija rješenja. Jedno od njih je i otvaranje sljedeće operne sezone s ovim istim Rigolettom u kazalištu na čijoj će pozornici opisana scenografija sigurno bolje funkcionirati. Kostimi, pak, Juraja Zigmana, i tamo će jednako uspješno ispuniti svoju glavnu zadaću stvaranja šarolikog glamura.
Neće najesen biti novca ni za ponovo dovođenje izvrsnih gostiju, među kojima prednjače u naslovnoj ulozi Elia Fabbian te svjetska zvijezda Elena Mosuc koja svoju reputaciju potpuno opravdava i kao splitska Gilda.
Uz domaće adute Ivicu Čikeša (Sparafucile) i Tereziju Kusanović (Maddalena), vodstvo HNK je pred velikim izazovom da i za spomenute dvije glavne uloge pronađe i dovede domaće pjevače, a kao Vojvoda od Mantove može sasvim dobro poslužiti i gost iz susjedstva, sarajevski tenor Amir Saračević.
Otvarajući 65. Splitsko ljeto gradonačelnik Andro Krstulović Opara je u svom govoru rekao kako utemeljitelji ovog festivala, koji su započeli sjajnu avanturu teatra na otvorenom, nisu mogli ni sanjati da ćemo mi danas kao izazove i prijetnje imati pohlepu, otimanje i zgrtanje, skrivene izrazima kao što su koncesija, plodouživanje, a sve radi metra više za štekat u ulici, pjaceti ili na trgu. Ne baš tipičan govor za jednog političara iz najveće i vladajuće hrvatske stranke.
"Splitsko ljeto je ono najbolje od Splita. Tu je tradicija, poštovanje prema prethodnicima i budućnost koja obvezuje", rekao je Opara, dodavši: "Lani sam obećao i treću operu na Peristilu i evo je".
Novi splitski intendant Srećko Šestan već je naučio kako se pregovara s vlasnicima radnji na Peristilu koji je ove godine čitavih mjesec dana na raspolaganju Operi HNK, kako bi se postavile, u skladu s gradonačelnikovim obećanjem, ovog ljeta doista izvele tri opere: "Aida", "Nabucco" i prvi put na Peristilu "Rigoletto".
"Na nama je sačuvati naš grad, njegovu gradskost i dušu. Na nama je to činiti plemenitošću umjetnosti, poniznošću prema iskustvu povijesti, osjetljivošću i pažnjom prema baštini, otvorenošću i slušanjem preostalih stanovnika srca grada, ali prije svega odlučnošću", rekao je gradonačelnik proglašavajući otvorenim festival koji do 14. kolovoza donosi 37 opernih, dramskih, baletnih, koncertnih, likovnih, filmskih i književnih događaja s ukupno 48 izvedbi na čak 18 lokacija.
Najbolje želje festivalu uputila je na otvorenju i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, dok je tradicionalno podizanje festivalske zastave bilo posebno lijepa gesta prema ljudima "iz sjene", onima koji nam inače ostaju nepoznati i nevidljivi u velikim kolektivnim produkcijskim pothvatima. Naime, zastavu su podigli oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić i organizatorica/tajnica Tehnike splitskog HNK Ana Marović.
