Grčka financijska i društvena kriza ima i dobru stranu, a to je lansiranje novih grčkih pisaca koji su svoju prepoznatljivost i međunarodno ime stekli na krilima grčkog dužničkog ropstva. Jedan je od tih “kriznih profitera” i grčki prozaik mlađe generacije (rođen je 1971. godine) Makis Tsitas koji je nedavno boravio i u Zagrebu. Grčkoj je poznat kao autor brojnih dječjih knjiga i zbirki kratkih priča. Njegov prvi, hvaljeni roman “Bog mi je svjedok” već je nagrađen nagradom Europske unije za književnost, što mu omogućilo brojne prijevode na strane jezika, pa i na hrvatski jezik kojeg potpisuje Irena Gavranović Lukšić. Tsitasov aktualni roman objavila je agilna zagrebačka nakladnička kuća OceanMore, a uredio Neven Vulić. Da se razumijemo, “Bog mi je svjedok” angažirana je literatura koja je ujedno i apolitična i politički nekorektna.
Tsitasov neupitni romaneskni junak neprivlačni je, pretili, neoženjeni i krajnje osiromašen sredovječni Grk Hrisovalántis koji ostaje bez posla, a živi u kući u kojoj su i dvije privilegirane sestre koje ga iskorištavaju. Stjecajem obiteljskih okolnosti i narodnih običaja, Hrisovalántis nema ni četvorni metar nekretnine, nema ušteđevinu, nema pravog prijatelja ni dobru vilu koja će ga izbaviti iz ukletih okolnosti. U romanu “Bog mi je svjedok” taj pobožni pravoslavni vjernik priča tužnu priču svog života u kojem su ga žene stalno iskorištavale, kako one u koje je bio zaljubljen tako i one s kojima je bio povezan rodbinstvom i prijateljstvom. Iako je odličan grafičar, u vremenima kada strojevi zamjenjuju ljude svuda gdje je to moguće, Hrisovalántis postaje gotovo socijalni slučaj koji se bori s raznim teškim bolestima, ali još uvijek naivno mašta o nekom boljem životu u kojem će naći i dobru ženu (najviše mašta o Engleskinjama za koje, ne bez sarkazma, tvrdi da su vjerne svojim muževima i brižne prema djeci). Naravno, maštanja ostaju u sferi utopije, svakodnevica je nešto potpuno drugačije i Hrisovalántisov se život ruši kao kula od karata, baš kao i životi mnogih Grka.
Tsitasov jezični stil o ovom je romanu krajnje jednostavan. Njegovi likovi govore jezikom svakodnevice, dijalozi su im često kratki, a rado se koriste pojednostavljenim predrasudama kako na račun Albanaca, Rusa (i to napose Ruskinja) i Ukrajinaca, tako i Engleza i Nijemaca. Ljudi s dna društvene ljestvice postavljaju se krajnje neprijateljski prema strancima, koji su im krivi za sve njihove, pa i osobne nedaće. Poznata je to mantra koja se koristi tijekom cijele ljudske povijesti, a do savršenstva je dovedena u nacizmu i komunističkim diktaturama. Tsitasov roman na mahove je gorko duhovit, ne štedeći ni svoje grčke sunarodnjake, koje je također izvrgnuo kontroliranoj i prosvjetiteljskoj poruzi. A posebna je vrijednost ove knjige u žigosanju licemjerja, naročito onog sveprisutnog religioznog, u kojem živi grčko, očito duboko podijeljeno i isfrustrirano društvo koje se jednostavno nikako ne može pomiriti s pobjesnjelim kapitalizmom kojim se centralistički dirigira iz Bruxellesa.
Tsatis tako opisuje zemlju u kojoj i muškarci apologetski čuvaju vlastitu nevinost, i to ponajviše iz vjerskih razloga, ali bez grižnje savjesti odlaze u svima dostupne javne kuće. Tsatis opisuje okrutnost svećenstva, pa i vojnih časnika koji su u poziciji da odgajaju mlade Grke, ali i vrlo česte primjere homoseksualnih napada na maloljetnike o kojima se ne smije javno niti pisnuti. Dakle o društvu koje svoje devijacije uporno skriva pod tepih pretvarajući se da ne postoje. Tsatis piše o ljudima koji su i školovani i marljivi, ali ne mogu protiv jalovog sistema i korupcije, protiv roditeljske malicioznosti i obiteljskih devijacija. S nesretnim Hrisovalántisom čitatelj se vrlo lako može identificirati, onako lako kao što se ljudi već desetljećima identificiraju s likovima kao što su to dobri vojak Švejk ili Sancho Panza.
U tome i jest privlačna veličina ovog nepretenciozno napisanog, ali iznimno važnog i promišljenog romana, koji se čita u jednom dahu i nekako je pun života iako ne završava nikakvim hollywoodskim sretnim krajem, nego halucinogenim religioznim snoviđenjima i rastrojstvom.
