Rasprodani HNK, s više od 1000 ljudi u publici, pozdravio je beskompromisne i duhovite misli poznatog slovenskog filozofa Slavoja Žižeka. U programu Filozofskog teatra već uhodani dvojac Slavoj Žižek i Srećko Horvat obavio je seriju činova/intervjua javljajući se publici iz različitih perspektiva – ispred dvorane, iz lože te s pozornice.
Teroristički napadi
Iako je povod Žižekova dolaska bio njegov dramski tekst temeljen na Sofoklovoj Antigoni, i to s više mogućih završetaka, slavni se filozof često vraćao na temu terorističkih napada u Parizu i sukoba civilizacija.
– Bez religije dobri bi ljudi bili dobri, a loši – loši. Treba nam nešto kao religija da dobre ljude pripremimo da rade nešto loše. Kad bi mi netko naredio da uzmem nož i da tebi, Srećko, sad iskopam oko, to bi meni bilo teško. Trebao bih neki jaki utjecaj da me uvjeri da napravim tako nešto. Kad je riječ o nasilju, uvijek je teatar u pitanju. Boko Haram i Islamska država rade nešto još užasnije, oni priređuju spektakle i javne egzekucije, to je politički teatar – ocjenjuje Žižek.
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
Komentirao je i izbore u Hrvatskoj, odnosno trend zaokreta udesno u Europi.
– Možda bi bilo bolje da je pobijedio Josipović. Ali u smislu da bi možda čokoladna torta bila bolja od voćne. Ima trenutaka kada treba glasati, ali uglavnom ne treba. Ja gotovo nikad ne glasam – otkrio je Žižek, ali i dodao da bi Grcima preporučio glasati.
– Države će postojati još dugo, zar bismo ih trebali pustiti neprijatelju? Bolje propast i korupcija u državi nego biti bez države. Volim kad netko riskira, makar krađom. Neka se država brine o organizaciji, a ja da razmišljam i filozofiram. Najviše bih volio popularnu kontroliranu diktaturu. Svaki je fašizam znak reakcije na propalu revoluciju. Desni populizam koji se događa u Europi reakcija je na to što nema alternative. Samo radikalnija ljevica može nešto promijeniti.
Igramo uloge
No nije govorio samo o politici nego i o ljubavi i otuđenosti u današnje vrijeme:


– Društvo nam danas naređuje da uživamo. Ljudi se osjećaju krivima ako ne uživaju. Moramo uništiti taj pritisak. Živog erotičnog partnera zamjenjuju gadgeti, plastični penisi. Evo kako bi izgledao moj idealni ljubavni susret. Recimo, Srećko, ti si žena i dođeš k meni s plastičnim vibratorom, a i ja imam neki aparat. Ti dođeš meni, svatko uključi svoj aparat, stavimo na vibriranje. Lijepo razgovaramo, a aparati uživaju za nas. Mi možemo piti čaj, razgovarati o filozofiji, a obavili smo dužnost. Poslije možemo i završiti u krevetu, ali to bi bio pravi seks, a ne pod pritiskom – kazao je.
Žižek je istaknuo koliko cijeni kazalište jer u fikciji ima puno više istine nego u stvarnom životu. I da je najteže postići jednostavno spontano iskustvo jer uvijek igramo neku ulogu.
JA SAM CHARLIE
Žižek je i otkrio koji je odgovor "Ja sam Charlie" po njemu bio najiskreniji nakon napada u Parizu:
- U Parizu se dogodio ogavni spektakl s mimohodom svjetskih vođa uz poruku "Mi smo Charlie". No, znate što se dogodilo malo prije ili poslije tog mimohoda? Predsjednik Hollande je ispred zgrade Charlie Hebdo grlio jednog preživjelog novinara. I baš u tom trenutku golub se usere i pogodi Hollandea. I vidite onda novinare Charlieja kako se pokušavaju suzdržati i ne uspijevaju u tome. E, mislim da je to pravi odgovor "Mi smo Charlie". To je za mene bilo ukazanje Boga, znate da se Bog u kršćanstvu obično prikazuje kao golub koji se spušta. A i golub kad te posere je znak sreće. E pa Bog se ukazao - slavodobitno je protumačio Žižek.
Biblija bi bila prava istina tek s kuferom odbačenih dokumenata
Slavoj Žižek u HNK je govorio i o Sofoklovoj Antigoni, odnosno o tome da ona uvriježena priča o Antigoni nije istinita, nego da bi prava istina više bila sve verzije priče o Antigoni, a ne samo jedna verzija.
Tako je on napisao svoje verzije Antigone, jedna je klasična verzija, zatim verzija u kojoj Antigona pobijedi pa pesimističku verziju u kojoj Antigona poludi i tako šeta ulicama, a ima i jakobinsku radničku verziju.
Tu je napravio i poveznicu s Biblijom, te kako bi ga živo zanimao kufer dokumenata koji su prvi pisci Biblije imali na izbor, a nisu uvrstili. Biblija bi bila potpuna tek sa svim tim odbačenim dokumentima rezonira Žižek.
Pratite nas