U vremenu kada fizička distanca postaje poželjna, ali naša čežnja za dodirom ne jenjava – dolazi nam festival znakovitog naziva Touch Me. Šesto izdanje festivala u organizaciji Biroa suvremene umjetničke prakse KONTEJNER najveće je do sada, a od 17. rujna do 3. listopada u industrijsku HALU V. Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu donosi fascinantan spoj umjetnosti, tehnologije i znanosti. Jedan od umjetnika koji će svoj rad predstaviti na festivalu je i Koen Vanmechelen, čija je “Kozmopolitska kokoš” proputovala cijeli svijet, a sada je napokon stigla i u Hrvatsku. Taj umjetnik cijeli je svoj život posvetio jednoj sasvim neizglednoj životinji – kokoši. Njegova fascinacija traje od djetinjstva, a iako to možda na prvu zvuči neobično, priča nam taj Belgijac, povijest kokoši i čovječanstva neraskidivo su povezane.
Trenutačno na svijetu tako živi više od 60 milijardi kokoši. One se koriste ponajprije u prehrambenoj industriji, a primjerice, jaja, imaju mnoge primjene u područjima suvremene medicine. Kokoši imaju toliku praktičnu i simboličnu važnost u našem društvu da bi njihov nestanak, tvrdi umjetnik, bio poguban za čovječanstvo.
– Kokoš je s nama proputovala cijeli svijet. Njen predak je divlja kokoš iz Nepala, a otamo se raširila po svim kontinentima. Gdje god su ljudi migrirali, sa sobom su nosili i kokoši. No, one se ne uzgajaju samo u komercijalne svrhe, već su često i nacionalni simboli. Francuska nacionalna kokoš, primjerice, uzgojena je tako da na sebi ima boje francuske zastave, dok ona kineska ima veoma mekano perje kako bi asocirala na svilu – govori Vanmechelen, koji za našu kokoš hrvaticu kaže da je jedna od najsnažnijih i najotpornijih vrsta.
U svojim istraživanjima, Vanmechelen se posvetio križanju kokoši. U suradnji sa skupinom znanstvenika došao je do zaključka da križanjem različitih vrsta dolazi do iznimnog povećanja genetske raznolikosti kokoši, što ih čini otpornijima, zdravijima, dugovječnijima i prilagodljivijima. U Zagrebu predstavit će tako 25. generaciju svoje “kozmopolitske kokoši”, nastale dugogodišnjim križanjem kokoši iz cijelog svijeta, od kojih je posljednja upravo naša hrvatica. A Vanmechelen koristi svoje “superkokoši”, kako bi ih križao s komercijalnim vrstama stvarajući superiornije hibride koji mogu opstati u ruralnim i zabačenim područjima te prehraniti i poboljšati kvalitetu života cijelih zajednica.
U instalaciji Kokoš planetarne zajednice koja će biti postavljena u Tehničkom muzeju, tako ćemo imati priliku vidjeti križanje 25. kozmopolitske mechelse hrvatice s lokalnom komercijalnom kokoši vrste sasso. Taj će hibrid, ako sve protekne kako treba, zatim otići živjeti na jednu hrvatsku farmu.
– Kokoši možemo prepoznati i kao metaforu za čovječanstvo – kaže nam Vanmechelen. Unutar jedne male životinje sadržana je priča o povijesti svijeta, društva, održivosti, bioraznolikosti i globalizaciji.
– Ovaj nam projekt pokazuje da trebamo jedni druge da preživimo. Vrlo dobro znamo da, kada se ljudi križaju s bliskim rođacima, tu nastaju problemi. Sviđalo nam se to ili ne, mi ljudi se moramo miješati, jer smo jedna rasa – ljudska rasa. Ne sviđa mi se kada ljudi govore o različitim rasama jer, znanstveno, one ne postoje. Ovisimo jedni o drugima kako bismo preživjeli, tako da bi bilo puno bolje da se volimo, a ne razdvajamo. Moramo paziti i na kokoši, jer one su potekle od najopasnije životinje na svijetu, dinosaura T-rexa, pa ako se prema njima ne budemo dobro odnosili, mogle bi nam se osvetiti – zaključuje samo napola u šali.
