Dugo se na kreativnost gledalo kao specifičnu ljudsku vještinu kojom stvaramo nove ideje i koja nas razlikuje od svih drugih vrsta na ovom svijetu i razlikuje nas od hladnih strojeva koji rade sve po zadanome algoritmu. Međutim, algoritmi su ti koji ponekad upravljaju našim svakodnevnim životom, bilo da radimo, vozimo se negdje ili se jednostavno oslanjamo na modernu tehnologiju. Nekada toga čak nismo ni svjesni.
No, s razvojem tehnologije, tomu je, čini se, došao kraj. Gustav Mahler za svog života bio je jedan od najpoznatijih i najvećih orkestralnih i opernih dirigenata. Iako nedovoljno cijenjen za života, danas ga smatramo jednim od najznačajnijih skladatelja kasnog romantizma. Pa ipak, uz pomoć računala i čovjeka, njegova 10. simfonija dovršena je i pokazalo se da kreativnost ne nastaje samo u ljudskom mozgu.
Umjetna inteligencija svakim danom napreduje, a najbolji pokazatelj za to je premijera Beethovenove 10. simfonije koja je izvedena 9. listopada. Kad je ovaj veliki skladatelj umro 1827. godine, ostavio je svoju posljednju simfoniju, koja bi mu bila deseta, nepotpunu. Sačuvano je samo nekoliko rukom napisanih skica ove simfonije koja bi zasigurno bila još jedno remek-djelo, a većina su samo kratki, nepotpuni fragmenti.
U povodu 250. godišnjice njegova rođenja, njemački Deutsche Telekom, čiji je član i Hrvatski Telekom, a koji ima sjedište u Beethovenovu rodnom Bonnu, okupio je tim stručnjaka kako bi izveo naizgled nemoguć zadatak, dovršiti Beethovenovu 10. simfoniju. Skupina muzikologa, skladatelja i informatičara pokušala je analizirati i naučiti Beethovenov stil komponiranja te uz pomoć umjetne inteligencije dovršiti njegovu nedovršenu simfoniju baš kao da ju je veliki skladatelj sam napisao.
Na samom projektu dovršenja Beethovenove 10. simfonije, koji je započeo u lipnju 2019. godine, radilo se punih 730 dana, a u njegovoj realizaciji sudjelovalo je 10 znanstvenika i stručnjaka iz područja umjetne inteligencije koji rade na Harvardu i Cornellu, 56 glazbenika iz simfonijskog orkestra Bonn, orguljaš Cameron Carpenter, a sve pod vodstvom dr. Matthiasa Rödera, nagrađivanog glazbenika i tehnološkog stratega.
Kako bi se projekt uspješno realizirao, umjetnom inteligencijom analizirana je cijela Beethovenova umjetnička ostavština – simfonije, note, glazbene skice i partiture, koje su pretvorene u strojno čitljivi oblik. Zatim je odabrana najprimjenjivija metoda strojnog učenja, pri čemu su korišteni algoritmi za obradu glasa jer se glazba, poput jezika, sastoji od malih jedinica – slova ili nota – koje daju smisao jedino kada se smisleno slože, što je bilo posebno bitno za ovaj eksperiment.
"Od samog početka projekt završavanja 10. simfonije bio je ambiciozan i vrlo složen. Dostupne Beethovenove podatke – simfonije, bilješke i partiture – morali smo analizirati i pripremiti u strojno čitljivom obliku. Također smo trebali pravu metodu strojnog učenja za našu umjetnu inteligenciju. Na kraju smo radili s algoritmima za obradu govora. Baš poput jezika, glazba se sastoji od malih cjelina. U jeziku, to su slova. U glazbi, to su note. Tek kad se spoje, imaju smisla. Ključno je bilo razumjeti širi kontekst. Na temelju podataka umjetna inteligencija dala je različite prijedloge 'kompozicije'. Naši stručnjaci su ih stalno ocjenjivali. To je bilo fascinantno. Uostalom, ako je umjetna inteligencija napravljena algoritamski dobro, svaki je 'prijedlog' barem 'moguć'. No, posao čovjeka je izabrati najbolji od prijedloga. A ono što je najbolje ne može se programirati uz pomoć umjetne inteligencije. Tu dolaze do izražaja emocije i osjećaji.
Rezultat našeg eksperimenta nije isključivo glazbeni, već i tehnološki. Izvrsno je to što su ga stvorili stroj i ljudi. Naš eksperiment pokazuje: kad to dvoje surađuje s namjerom, njihova kombinirana kreativnost može stvoriti nešto novo", rekao je Tim Höttges, predsjednik uprave Deutsche Telekoma AG.
Nakon dvije godine napornog rada, 66 GB materijala, više od 10.000 razmijenjenih dokumenata te 10.000 muzičkih snimaka i dva milijuna nota kojima se uvježbala umjetna inteligencija, simfonija je svoju premijeru imala 9. listopada 2021. godine u Telekom Forumu u Bonnu.
Jedan od najvećih kulturnih projekata u svijetu nastao je kao odgovor na pitanje može li umjetna inteligencija biti kreativna? Odgovor na to pitanje prepuštamo vama dok uživate u sinergiji čovjeka i kompjutera na potpuno nov način.
